Analitičar o sukobu Plenkovića i Milanovića: Što bi se dogodilo da su Tuđman i Šušak slušali svakog?

Komentirajući spor između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića vezan za odlazak hrvatskih vojnika na mimohod u Parizu, Tomislav Sunić je rekao za HRT da ga ne bi promatrao isključivo kao hrvatski problem.

"Ne bih išao u sukob premijera i predsjednika. To je možda mali detalj ako gledamo okvire sličnih, ali puno većih sukoba u SAD-u i Europskoj uniji. Npr. nedavno je Vrhovni sud blokirao odluku predsjednika Donalda Trumpa koji je tražio da se ukine državljanstvo djeci ilegalnih migranata koja su rođena u Americi. Uveden je novi pojam - juridifikacija politike. Taj termin se dosta koristi u SAD-u. Pravosuđe sve više zadire u odluke politike. Tu alegoriju možemo prenijeti na sukob Banskih dvora i Markova trga", rekao je.

Dodao je kako predsjednik Republike ima snažan demokratski legitimitet.

Činjenica je da je predsjednik Milanović odabran s gotovo referendumskom podrškom. Kakva će biti definicija mogućeg dolaska ili odlaska vojnika ili policajaca, o tome ne bih špekulirao. Međutim, naglašavam da danas pravosuđe sve više ulazi u svaku poru politike. To je jedna velika boljka liberalnog sustava, rekao je.

Na pitanje vodi li takav razvoj događaja tome da se upravljanje državom svodi na upravni postupak, Sunić je odgovorio potvrdno.

"Na neki način da. Kod nas je uvriježeno mišljenje o trodiobi vlasti u liberalnom sustavu. Pravosuđe se smatra "Svetim pismom", kao da su oni mjerodavni, ali vidimo da to nije tako. To možemo vidjeti na primjeru Hrvatske tijekom Domovinskog rata", rekao je.

“Da su predsjednik Franjo Tuđman ili ministar obrane Gojko Šušak slušali svakog predavača i pravnika, bilo iz EU-a ili domaće - vjerojatno Hrvatska nikad ne bi izašla na zemljopisnu kartu. Političar mora znati što je izvanredno stanje, a što poluizvanredno. Političar je taj koji donosi odluku, a ne sudac Ustavnog suda koji praktički nema pojma što se na terenu zbiva.”

Govoreći o anketama koje pokazuju veću potporu predsjedniku Republike u ovom sukobu, upozorio je da ih treba promatrati s oprezom.

"Apsolutno, ali moramo biti oprezni s anketama. Morate znati tko ih vodi i u kakvom povijesnom i političkom trenutku. Zakon kao zakon postoji, što i sami Latini kažu, nije bitno postoje li, nego tko će ih definirati - "qui iudicabit" - tko će donijeti odluku. Svatko će je donijeti na svoj način", rekao je.

Sunić smatra da problem nadležnosti oko zapovijedanja vojskom otvara šire pitanje funkcioniranja liberalne demokracije.

"To je sustavno pitanje koje se tiče liberalizma. To je kvaliteta, ali i jedna velika slabost liberalizma. Tko definira izvanredno stanje? Što bi se sutra dogodilo da dođe do rata? Ponovit ću, što bi se dogodilo da su Tuđman i Šušak slušali svakog. To je veliki problem pravosuđa i izvršne vlasti", rekao je.

Kao primjer je naveo Njemačku.

"Mogu dati još jedan paradoksalni detalj. U zadnjih 30-ak godina u Njemačkoj - povjesničari i historiografi više ne odlučuju što je povijesna istina vezano za žrtvoslovlje Drugog svjetskog rata. O brojkama odlučuje ured za zaštitu ustavnog poretka. To je i jezični paradoks jer Njemačka uopće nema ustav, imaju temeljni zakon. Imate broj povjesničara koji se bune", rekao je.