Energetski stručnjak za N1: Hrvatska ne kasni s prilagodbom zgrada na klimatske promjene, ali sve ovisi o jednom faktoru

Toplinski valovi koji posljednjih godina pogađaju Europu više nisu iznimka, nego sve češća pojava. Temperature koje su se nekada smatrale neuobičajenima danas postaju novo ljetno pravilo, a s njima raste i potreba za hlađenjem domova. Klima-uređaji, koji su se donedavno u mnogim europskim zemljama smatrali luksuzom ili jednostavno nisu bili potrebni, sve brže postaju dio svakodnevice.

Promjena je posebno vidljiva u državama zapadne Europe poput Francuske, Belgije i Austrije, gdje klimatizacija desetljećima nije bila uobičajena jer za njom nije bilo stvarne potrebe. Danas, nakon niza rekordno toplih ljeta, potražnja za klima-uređajima naglo raste, a pitanje njihova uvođenja više nije samo tehničko ili energetsko, nego i političko. U Francuskoj se posljednjih mjeseci vodi rasprava o tome treba li klimatizaciju snažnije uvoditi u škole, bolnice i javne zgrade ili se veći naglasak treba staviti na prilagodbu zgrada i gradova ekstremnim vrućinama.

Stručnjaci pritom upozoravaju da problem nije samo u tome ima li zgrada klima-uređaj. Većina europskog stambenog fonda projektirana je za zadržavanje topline tijekom zime, a ne za obranu od dugotrajnih ljetnih vrućina. Zbog toga se sve više govori o drukčijem projektiranju zgrada, kvalitetnijoj zaštiti od sunca i pasivnim načinima hlađenja, dok klimatizacija postaje tek jedan dio prilagodbe novim klimatskim uvjetima.

Upravo o tome za N1 govori energetski stručnjak Ivica Jakić.

Klima postaje nužnost, a ne pitanje komfora

Jakić kaže kako se posljednjih desetljeća potpuno promijenio način na koji gledamo na klimatizaciju prostora. Smatra da klima-uređaji više nisu luksuz ni pitanje komfora, nego će zbog klimatskih promjena postati osnovna potreba.

"Klima-uređaji više neće biti pitanje komfora, nego će postati nužnost. Hlađenje će u idućih 20 do 30 godina biti važnije od grijanja", navodi Jakić.

Objašnjava kako su klimatske promjene dovele do velikog zagrijavanja tla i zraka, zbog čega je sve teže predvidjeti razdoblja ekstremnih vrućina. Posljedice su, kaže, vidljive kroz sve češće toplinske valove i velike požare koji pogađaju Španjolsku, Francusku, Grčku, ali i Hrvatsku.

"Pitanje hlađenja zato će postati iznimno važno. Grijati se možete lakše, ali hladiti se puno teže", kazao nam je.

Zgrade su građene za zimu, a ne za ovakva ljeta

Desetljećima se, ističe Jakić, najveći naglasak stavljao na energetsku učinkovitost tijekom zime, odnosno na zadržavanje topline u objektima. Danas je situacija drukčija jer je jednako važno spriječiti da toplina uopće uđe u prostor.

"Kod nas se manje ulagalo u energetsku učinkovitost zgrada, dok je zapadna Europa, koju dobro poznajemo, posljednjih 40 godina najviše ulagala u očuvanje temperature, odnosno u grijanje objekata", govori te dodaje kako se tehnologija posljednjih godina ubrzano mijenja te da je sve veći naglasak na zaštiti objekata od zagrijavanja.

"Sada se tehnologija mijenja i sve se više traži zaštita od zagrijavanja, odnosno način da toplina izvana uopće ne prodre u prostor. Sve je veći trend takozvanih pasivnih kuća", ističe energetski stručnjak.

Jedna promjena snizila bi temperaturu za osam stupnjeva

Koliko zaštita od sunca može biti važna pokazuje, kaže, primjer projekta na kojem je radio. Objekt sa šest velikih staklenih stijena okrenutih prema zapadu bilo je gotovo nemoguće rashladiti kada bi sunce poslijepodne izravno obasjalo staklo.

"Prvo smo testirali unutarnje žaluzine i brisoleje, ali smanjenje temperature bilo je malo. Sunce jednostavno nije smjelo direktno prodirati u prostor", objašnjava. Rješenje su bili vanjski zakretni brisoleji, koji su znatno smanjili zagrijavanje prostora.

"Prije njihove ugradnje klima-uređaj velike snage, oko 10 kW, morao je stalno raditi kako bi temperaturu spustio na podnošljivih 26 stupnjeva. Nakon postavljanja kvalitetnih vanjskih brisoleja temperatura se odmah smanjila za osam stupnjeva", rekao je.

Kako pojašnjava, cilj pasivne gradnje nije što jače hladiti prostor, nego spriječiti da toplina u njega uopće uđe.

"Pasivna kuća znači da morate spriječiti ulazak topline izvana. Ne možete se iznutra stalno boriti protiv topline koja je već ušla. Kada sunčeva energija prodre kroz staklo, prostor se zagrijava i to je vrlo teško naknadno smanjiti", objasnio je Jakić.

Bioklimatske pergole, svijetli krovovi i vanjske žaluzine

Među rješenjima koja se posljednjih godina sve više primjenjuju u Europi Jakić izdvaja bioklimatske pergole sa zakretnim lamelama koje omogućuju regulaciju sjene i protoka zraka.

"U posljednje vrijeme u Europi se razvijaju takozvane bioklimatske pergole. To su pergole koje se postavljaju uz kuće kako bi ljudi ljeti mogli boraviti vani, a izrađene su od kvalitetnih materijala poput aluminija. Imaju zakretne lamele koje omogućuju regulaciju sjene i protoka zraka", govori.

Velik potencijal vidi i u svijetlim reflektirajućim krovovima koji smanjuju zagrijavanje objekata.

"Veliki trend su i reflektirajući svijetli krovovi. Krov je prvi izložen sunčevom zračenju i zato je na gornjim katovima temperatura uvijek viša. Svijetli krovovi reflektiraju sunčeve zrake i smanjuju zagrijavanje objekta. Drugi trend su zeleni krovovi, ali tu sam malo oprezan jer oni zahtijevaju veliko navodnjavanje", rekao je Jakić.

Dodaje da bi u modernoj gradnji mnogo veću ulogu trebale imati vanjske žaluzine i brisoleji.

"Roleta se spušta uz staklo i nema strujanja zraka između vanjske temperature i staklene površine. Vanjske žaluzine omogućuju cirkulaciju zraka i sprječavaju zagrijavanje stakla", objašnjava.

Europa traži nova rješenja

Prema Jakićevim riječima, zemlje poput Austrije tek se posljednjih godina ozbiljnije suočavaju s potrebom za klimatizacijom.

"Ja već 40 godina živim u Austriji i tamo klima-uređaji praktički nisu postojali jer za njima nije bilo potrebe", kaže te dodaje da problem više nije samo potreba za hlađenjem, nego i postojeća regulativa.

"Problem je što regulativa u Austriji ne dopušta jednostavno postavljanje klima-uređaja na stambene objekte. Ne možete ga samo staviti na prozor ili pročelje", objašnjava Jakić.

Smatra da će Europa morati razvijati nova rješenja, među kojima vidi sustave daljinskog hlađenja za veće stambene objekte. "Međutim, budućnost je kod velikih stambenih objekata u sustavima daljinskog hlađenja, slično kao što danas postoji daljinsko grijanje", veli.

'Potrebe za hlađenjem bit će sve češće'

Kako raste potreba za hlađenjem, tako će sve veći izazov predstavljati i opskrba električnom energijom. "U svakom slučaju, potrebe za hlađenjem će biti sve veće", ističe Jakić.

Poseban problem, upozorava, nastaje tijekom toplih noći kada nema proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana.

"Zato će biti potrebno povećavati kapacitete baterijskih spremnika električne energije. Oni ne stvaraju novu energiju, nego omogućuju njezino premještanje kroz vrijeme."

Kasni li Hrvatska s prilagodbom klimatskim promjenama po pitanju gradnje?

Na pitanje kasnimo li s prilagodbom klimatskim promjenama, Jakić odgovara da ne smatra kako Hrvatska zaostaje, nego da brzina prilagodbe prije svega ovisi o investitorima i mogućnostima financiranja.

"Ne bih rekao da Hrvatska kasni. Pitanje je koliko se brzo dobivaju dozvole i koliko traje ishođenje sve potrebne dokumentacije kako bi se moglo početi graditi", rekao je stručnjak.

Dodaje kako hrvatski projektanti prate svjetske standarde te da se to posebno vidi na novim poslovnim zgradama i proizvodnim halama.

"S druge strane, poslovne zgrade koje se danas grade predstavljaju vrhunac tehnologije. U posljednje vrijeme obišao sam nekoliko novih poslovnih zgrada i proizvodnih hala te mogu reći da hrvatski projektanti rade na svjetskoj razini", rekao je.

Ipak, ističe da konačna kvaliteta projekta ponajviše ovisi o tome koliko je investitor spreman uložiti u suvremena tehnološka rješenja.

"Sve, međutim, ovisi o investitoru. Ako iza projekta stoji financijski snažna tvrtka, primjenjuju se vrhunska tehnološka rješenja. Ako su investitori građani koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava, mogu se obratiti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost", navodi Jakić.

Sve češći toplinski valovi pokazuju da prilagodba klimatskim promjenama više nije pitanje budućnosti. Kako ističe Jakić, uz učinkovitije sustave hlađenja, ključnu ulogu imat će i način na koji ćemo u budućnosti projektirati i graditi zgrade.