Godinama nisu htjeli klima-uređaje jer su "ružni i bučni", a sad se pred Lidlom tuku za njih

Meteorolozi najavljuju povratak visokih temperatura ovog tjedna, što ponovno otvara pitanje koje se već postavljalo tijekom lipanjskih vrućina: zašto Francuzi jednostavno ne uključe klima-uređaje?

Neki građani odlučili su stvari uzeti u svoje ruke. Deseci ljudi u četvrtak su čekali u redovima ispred nekoliko Lidlovih trgovina diljem pariške regije, nadajući se da će uspjeti kupiti klima-uređaj. U Aubervilliersu, predgrađu Pariza, ulazna vrata nisu izdržala pritisak mase kupaca, a među njima je došlo i do fizičkih sukoba, piše CNN.

„Vidio sam kako ljude gaze jedni preko drugih“, rekao je jedan kupac za list Le Parisien. „Bio sam u šoku, gurali su me u svim smjerovima i nažalost nisam otišao s klima-uređajem“, dodao je drugi.

Prema podacima francuske agencije za energetsku tranziciju, klima-uređaj ima oko 24 posto francuskih kućanstava. To je povećanje u odnosu na 18 posto prije samo dvije godine, ali je i dalje znatno manje nego u susjednoj Italiji, gdje ih ima približno 50 posto kućanstava.

Otpor Francuza prema klimatizaciji počeo slabjeti

Alexia, 26-godišnjakinja koja živi na pariškoj periferiji, kaže da je promijenila stav nakon što je čula da stiže novi toplinski val. „Svi klima uređaji koje sam vidjela da bih potencijalno kupila bili su rasprodani. Stoga sam požurila nabaviti jedan prije nego što apsolutno ne ostane nijedan“, kazala je djevojka.

U isto vrijeme, klima-uređaj ima tek sedam posto francuskih škola, a tisuće njih prošlog su tjedna morale zatvoriti vrata jer su temperature u učionicama postale nepodnošljive.

Nakon što je prema zdravstvenim vlastima tijekom šest dana na vrhuncu lipanjskih vrućina zabilježeno više od 2000 dodatnih smrtnih slučajeva, dugogodišnji francuski kulturni otpor prema klimatizaciji počeo je slabjeti.

Što su Francuzi desetljećima mislili o klimatizacijskim uređajima?

Francuzi su klima-uređaje desetljećima doživljavali kao neprivlačne, bučne, nepotrebne i, prije svega, kao američki izum. Postoji i rašireno uvjerenje da udisanje klimatiziranog zraka može uzrokovati zdravstvene probleme. Umjesto toga, francuska tradicija gradnje oslanja se na debele kamene zidove i prozore s kapcima, odnosno pasivne metode hlađenja koje su bile učinkovite dok su ljeta bila blaža.

Dodatnu prepreku predstavlja i regulativa. Francuska birokracija posebno dolazi do izražaja kada je riječ o klima-uređajima. U zgradama iz 19. stoljeća koje oblikuju parišku vizuru, stanovnici često ne dobivaju dopuštenje za postavljanje vanjskih kondenzacijskih jedinica jer propisi o zaštiti baštine čuvaju jedinstven izgled krovova i pročelja, većinom nastalih tijekom velike obnove Pariza koju je pod Napoleonom III. proveo Georges-Eugène Haussmann. U zgradama sa suvlasnicima potrebno je odobrenje suvlasničkog tijela prije postavljanja fiksne jedinice, a instalacije izvedene bez dopuštenja mogu biti uklonjene.

Klimatizacija kao tema s političkim potencijalnom u Francuskoj

S približavanjem predsjedničkih izbora 2027. godine, klimatizacija je postala tema s velikim političkim potencijalom. Krajnje desni Nacionalni skup Marine Le Pen najglasnije zagovara širu dostupnost klima-uređaja, tražeći nacionalni „plan klime“ kojim bi se opremile sve škole i bolnice te 23 milijarde dolara beskamatnih kredita uz državno jamstvo kako bi se pomoglo između 30 i 40 milijuna kućanstava u ugradnji uređaja.

Na ljevici nema jedinstvenog stava. Zeleni, koji su tradicionalno bili među najvećim protivnicima klimatizacije, mijenjaju pristup, a predsjednica stranke Marine Tondelier priznaje da je hlađenje sada potrebno barem u dijelu škola i bolnica. Čelnik krajnje lijeve stranke Francuska nepokorena, Jean-Luc Mélenchon, upozorio je na širenje klimatizacije, tvrdeći da njezino postavljanje svugdje „znači nanošenje veće štete“.

Vlada zauzima 'srednju' poziciju – odobrava hitnu ugradnju klima-uređaja u bolnicama, ali istodobno nastoji izbjeći dojam da napušta francuski pristup energetskoj učinkovitosti koji izolaciju stavlja na prvo mjesto. Koliko je rasprava postala politički osjetljiva pokazalo se u četvrtak kada su Zeleni podnijeli prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi zbog njezina odgovora na toplinski val. Iako prijedlog vjerojatno neće biti prihvaćen, pokazuje koliko je pitanje klimatizacije postalo politički podijeljeno.

Protivljenje klima-uređajima oblikovano je i ekološkim argumentima, prema kojima oni izravno pridonose klimatskim promjenama zbog energije koju troše. U Francuskoj se, međutim, taj argument susreće s činjenicom da oko 95 posto električne energije u zemlji dolazi iz izvora s niskim udjelom ugljika, dok nuklearna energija čini približno dvije trećine proizvodnje. Korištenje klima-uređaja na takvoj energetskoj mreži stvara tek dio ugljičnog opterećenja u usporedbi sa zemljama poput Poljske ili Njemačke, gdje fosilna goriva i dalje imaju znatno veći udio u proizvodnji električne energije.

Masovna uporaba klima-uređaja može povećati temperature u gradovima zbog topline koju uređaji ispuštaju. Riječ je o lokalnom učinku, a ne o istom fenomenu kao globalno zatopljenje koje uzrokuje zagađenje planeta, no može dodatno produbiti razlike između onih koji imaju pristup klimatizaciji i onih koji ga nemaju. Ekološki aktivisti pritom upozoravaju da se rasprava često svodi na izbor između klima-uređaja i njegova izostanka, čime se pažnja usmjerava na posljedice, a ne na uzroke klimatskih promjena.

Ipak, za sve veći broj Francuza, bez obzira na osobne napore u borbi protiv uzroka klimatskih promjena, suočavanje s njihovim posljedicama postalo je neizbježno.