Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Vesna Fabijančić-Križanić u razgovoru za Hinu kaže da DIP-u nije stigao prijedlog da se s obzirom na epidemiološku situaciju lokalni izbori provode dva dana, te da je po njezinom mišljenju jedan dan sasvim dovoljan.

Potvrdila je da će na lokalnim izborima moći glasovati i osobe pozitivne na koronavirus. Kaže da će na Banovini 50-ak redovnih biračkih mjesta morati biti izmješteno iz oštećenih zgrada, pri čemu će dio biti riješen šatorima.

Smatra da se situacija oko Vrhovnog suda čiji je sadašnji predsjednik Đuro Sessa ujedno i predsjednik DIP-a neće odraziti ni na koji način na održavanje izbora te da je sve vezano za njih apsolutno pripremljeno.

Od svibanjskih lokalnih izbora dijeli nas mjesec i pol, kako će se oni provesti s obzirom na epidemiološku situaciju s koronavirusom, hoće li to biti isti obrazac kao i za parlamentarne izbore?

S obzirom na sadašnju epidemiološku situaciju, koja se, doduše, stalno mijenja, možda će lokalne izbore biti i zahtjevnije provesti nego je bilo parlamentarne. Ti se izbori razlikuju već s obzirom na činjenicu da se u parlamentarnim izborima kandidature predaju na jednom mjestu, u DIP-u, a na lokalnima će se predavati na 576 mjesta, jer je toliko općina, gradova i županija. Osim toga, epidemiološka situacija nije jednaka u svim županijama, a slijedom toga nisu jednake ni mjere, pa će se o svemu tome na izborima morati voditi računa. Očekujemo da će sredinom travnja krenuti izborni rokovi, prikupljanje potpisa i predaja kandidatura, DIP je u razgovorima sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) i na vrijeme će biti određene preporuke za svaku pojedino područje.

Hoće li, kao i na parlamentarnim izborima u srpnju prošle godine, i na lokalnima moći glasovati osobe pozitivne na koronavirus i one u samoizolaciji?

Naravno, u tom će pogledu vrijediti ista pravila, kao i na srpanjskim izborima.

S obzirom da se u političkom prostoru pojavila ideja da bi se, s obzirom na epidemiološku situaciju, izbori trebali provoditi dva dana, je li do DIP-a stigao neslužbeni ili službeni prijedlog o tome?

DIP-u nije stigao takav prijedlog, a da je i stigao Povjerenstvo nije to koje određuje kada će se održati izbori, ono ih provodi sukladno odluci o raspisivanju izbora (koju donosi Vlada). Osim toga, uz izbore za Europski parlament, lokalni su izbori jedini u kojima točno znamo datum na koji se održavaju, zakon kaže da se provode svake četvrte godine treću nedjelju u svibnju, što ove godine ‘pada’ 16. svibnja. Da bi se ti izbori održali na bilo koji drugi način, treba promijeniti zakon. Ima li za to vremena mjesec i pol dana prije izbora, o tom, potom.

S obzirom na iskustvo iz srpnja prošle godine, je li, unatoč epidemiološkim mjerama, jedan dan dovoljan da svi koji žele, glasuju?

Osobno smatram da je jedan dan dovoljan. Uzme li se u obzir odaziv na prethodne lokalne i parlamentarne izbore, na lokalne je uvijek izlazilo manje birača. S druge strane, vrlo je teško do kraja tvrditi da je jedan dan dovoljan, jer ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija u svim sredinama, negdje će izbore biti zahtjevnije provesti, negdje će to biti manje zahtjevno.

Epidemija je nametnula i pitanje sigurnog prikupljanja potpisa za kandidature, u nekim će ih slučajevima trebati prikupiti i pet tisuća, kako jamčiti sigurnost?

Kao i prošle godine, HZJZ će utvrditi epidemiološke mjere kojih će se trebati držati na izborima. U kontaktima sa HZJZ-om Povjerenstvo im je objasnilo svaku pojedinost izbornog procesa, pa i predaju kandidatura i prikupljanje potpisa. S obzirom da se u srpnju biračima preporučivalo da na biračko mjesto ponesu vlastitu kemijsku olovku, pretpostavljam da će tako biti i u svibnju, a pretpostavljam da će vrijediti ista pravila i za korištenje rukavica, maski, dezificijensa.

Kako će se lokalni izbori provesti na potresom pogođenoj Banovini, s obzirom na podatak da će 50-ak redovnih biračkih mjesta morati biti izmješteno iz oštećenih zgrada?

Razorni potres ostavio je traga ne samo Sisačko-moslavačkoj, nego i u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu. Ipak, situacija je najteža u Sisačko-moslavačkoj županiji, tamo se izbori neće moći održati na 51 biračkom mjestu, a praktično do jučer tražilo se rješenje za smještaj Županijskog izbornog povjerenstva. Članovi DIP-a su početkom ožujka obišli to područje, u Petrinji smo se sastali sa Stožerom civilne zaštite za obnovu potresom pogođenih područja kojem smo ukazali na taj veliki problem. U međuvremenu, od 52 neupotrebljiva redovna biračka mjesta, riješili smo smještaj za 27, dakle preostaje riješiti za još 25, u Sisku deset, u Petrinji sedam, po četiri u Donjim Kukuruzarima i Majuru. Dogovorili smo da ćemo to riješiti šatorima koje će dati Ravnateljstvo civilne zaštite, a uz njih će ići klupe, stolovi, agregati za električnu energiju.

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa po položaju je predsjednik DIP-a, mandat mu traje do sredine srpnja, no može li se situacija oko Vrhovnoga suda u koju se ‘uvlači’ i Sessu, na bilo koji način odraziti na izbore?

Apsolutno se neće odraziti ni na koji način. Sve vezano za lokalne izbore je apsolutno pripremljeno, sadašnji predsjednik Đuro Sessa u ‘punom obujmu’ izvršava svoju dužnost predsjednika DIP-a i ni na koji način se u radu Povjerenstva ne osjeti bilo što u tom smislu. Osim toga, DIP nije političko tijelo, niti razmišlja na politički način. Apsolutno funkcioniramo na jednak način kako smo funkcionirali i za parlamentarne izbore prošle godine.

Pred svake izbore aktualizira se tema uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na kandidacijskim listama, odnosno potreba da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto. S obzirom na brojnost lista i jedinica u kojima se bira, kazne za nepridržavanje tog načela mogu biti poprilične?

Kako bi olakšalo predlagateljima, Povjerenstvo je objavilo tablicu s podacima o broju muškaraca, odnosno žena koje moraju biti na kandidacijskim listama i nema tu zaokruživanja broja. Ako je propisano najmanje 40 posto, toliko ih mora biti na listi, onda se 39, 5 posto ne zaokružuje na 40 posto. Što se kazni tiče, političke stranke i neovisne liste koje na izborima za općinska vijeća ne budu imali dovoljno žena, odnosno muškaraca mogu biti kažnjeni sa 20 tisuća kuna, a na izborima za gradska vijeća i županijske skupštine sa 40 tisuća kuna po listi.

Zna li se sada, mjesec i pol prije njih, tko se sve u konačnici neće moći kandidirati na lokalnim izborima?

Sada se zna tko se može kandidirati, a hoće li se uvjeti promijeniti, ovisi o tome hoće li Hrvatski sabor do sredine travnja donijeti izmjene Zakona o lokalnim izborima (po kojima se na izborima ne bi mogle kandidirati osobe kojima je za neko kazneno djelo sud pravomoćno izrekao kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci).

Još prije tri godine ste, zajedno s potpredsjednicom DIP-a Anom Lovrin, iznijeli ideju o jedinstvenom izbornom zakonu, što se s njim dogodilo?

Prijedlog tog zakona, koji smo poslali tadašnjem Ministarstvu uprave, radili smo  2018., u godini u kojoj se nisu održavali ni jedni izbori, radili smo ga na temelju iskustava u provedbi izbora. Na to nas je, prije svega, potaknula činjenica da različiti izbori za isti izborni institut imaju različita rješenja za što nema nikakve potrebe. Rješenja koja je ponudio DIP nisu išla prema političkim stavovima. Politici smo prepustili dio za koji smo smatrali da ga ona određuje.

Mi smo se usmjerili na ujednačavanje izbornih instituta, na pitanja poput onih koliko članova ima birački odbor, koliko dana traje kandidatura, jer sada negdje traje 12, negdje 15 dana, na pitanje izborne šutnje čije je kršenje kažnjivo na lokalnim, ne i na predsjedničkim izborima. Kad smo napravili tablicu i vidjeli različita rješenja u izbornom procesu, htjeli smo to ujednačiti, a i poboljšati neka rješenja za koja smo u praksi vidjeli da bi bolje funkcionirala. Ne mora to čak ni biti jedinstven zakon, ali željeli smo barem da se zakoni koji uređuju pojedine izbore ujednače.

Razgovarala: Marija Udiljak