Hrvati sve više bježe od štednje u bankama. Evo gdje najčešće ulažu novac

Ulaganje na burzi tradicionalno nije bilo među prvim izborima hrvatskih građana kada odlučuju gdje plasirati višak novca.

Prednost su godinama imali bankovni depoziti, ulaganje u nekretnine i zlato, dok dio građana i dalje novac radije čuva u gotovini.

Hrvatski građani poznati su po opreznom pristupu ulaganjima, osobito kada ona nose određenu razinu rizika. Ipak, posljednjih godina primjetan je zaokret jer raste broj malih ulagača na domaćem tržištu kapitala, piše za Novi list Aneli Dragojević Mijatović.

Potraga za alternativama

Rast inflacije i niske kamatne stope smanjili su privlačnost držanja novca u bankama. Iako ukupni depoziti rastu, oročena štednja bilježi pad jer građani traže načine kako sačuvati vrijednost svoje imovine od inflacije. Istodobno, nekretnine su za dio građana preskupe ili nedovoljno likvidne, osobito nakon usporavanja prodaje.

Zbog toga se sve više građana okreće burzi, koja danas nudi i nove mogućnosti ulaganja. Promjeni investicijske kulture pridonijela je i država, odnosno Ministarstvo financija, kroz izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa.

Važnu ulogu imaju i digitalne platforme koje građanima olakšavaju kupnju i prodaju vrijednosnih papira. Interes za državna izdanja kontinuirano je velik, a upravo su narodne obveznice i trezorski zapisi potaknuli veći interes i za dionice te investicijske fondove.

Iako se procjenjuje da tek nekoliko tisuća građana redovito trguje dionicama, taj broj raste. Veliku pozornost javnosti privukle su i inicijalne (IPO) te sekundarne (SPO) javne ponude dionica hrvatskih kompanija.

Jedna od posljednjih koja je izazvala velik interes bio je SPO Bosqara, kojim je prikupljen kapital za preuzimanje PIK-a Vrbovec te znatno proširena baza ulagatelja. Uz 26 institucionalnih investitora, u vlasničku strukturu uključilo se oko 5.500 malih dioničara. Prošle godine za izlazak na Zagrebačku burzu putem IPO-a odlučili su se Žito, Ing-Grad i Tokić, što je dodatno povećalo aktivnost na tržištu.

Mnogi se i dalje sjećaju prvih velikih domaćih IPO-a Ine i HT-a, koje je također potaknula država. Takve poteze pozdravljaju i u Ministarstvu financija i na Zagrebačkoj burzi.

Ministar Tomislav Ćorić istaknuo je da građani postaju financijski pismeniji te se sve češće odlučuju i za alternativne oblike ulaganja. Cilj je dodatno razviti domaće tržište kapitala kako bi kompanije lakše dolazile do kapitala izvan bankarskog sustava, što bi koristilo i ukupnom gospodarstvu.

Hrvatsko tržište kapitala pritom je likvidno, ali i izrazito oslonjeno na banke. One raspolažu velikim viškovima likvidnosti, koje slabo nagrađuju kroz kamate na depozite, dok dio sredstava plasiraju u središnju banku gdje ostvaruju veće prinose uz minimalan rizik. Upravo zato veća raznolikost izvora financiranja smatra se poželjnom.

Unatoč tome, bankovni depoziti i dalje se smatraju jednim od najsigurnijih oblika štednje jer su osigurani do 100 tisuća eura.

S druge strane, ulaganje na tržištu kapitala nosi veći rizik. Najmanje rizična su državna dužnička izdanja, dok dionice, investicijski fondovi i ETF-ovi, čija se vrijednost veže uz burzovne indekse, podliježu tržišnim oscilacijama.

Ni javne ponude dionica nisu bez rizika pa svaki ulagatelj mora procijeniti vlastitu spremnost na moguće gubitke. Struka ipak smatra da je širenje investicijskih mogućnosti pozitivan trend.

Digitalne platforme

Uz ulaganja na uređenom tržištu, velik interes postoji i za kriptoimovinu, uključujući bitcoin. Unatoč visokoj volatilnosti i mogućnosti značajnih gubitaka, procjenjuje se da na tom tržištu sudjeluje nekoliko stotina tisuća građana. Hanfa je u međuvremenu pooštrila regulativu pa se ulaganje može obavljati isključivo preko licenciranih platformi.

Nedavno je i Zaba predstavila investicijski proizvod vezan uz bitcoin, za koji, prema dostupnim informacijama, također postoji velik interes.

Kada je riječ o domaćoj burzi, digitalne platforme Ministarstva financija, ali i bankarske aplikacije, dodatno su pojednostavile pristup ulaganjima u vrijednosne papire, fondove i javne ponude dionica, omogućivši ulaganje putem nekoliko klikova na mobitelu.

Digitalizacija je tako znatno unaprijedila dostupnost investicijskih kanala i stvorila preduvjete za veće uključivanje građana.

Rast aktivnosti na Zagrebačkoj burzi

Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) navode kako podaci potvrđuju rast interesa građana za ulaganja na tržištu kapitala.

"Dostupni podaci upućuju na to da posljednjih godina raste interes građana za ulaganja na tržištu kapitala. To je vidljivo kroz kontinuirani rast broja ulagateljskih pozicija fizičkih osoba u UCITS fondovima (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), koji je s 230.053 krajem 2022. porastao na 351.807 krajem prvog tromjesečja 2026., odnosno za više od 50 posto. Pritom je najveći rast zabilježen kod novčanih fondova, dok obveznički fondovi i dalje bilježe najveći broj pozicija fizičkih osoba", poručuju iz Hanfe.

Dodaju kako je "povećana aktivnost na Zagrebačkoj burzi vidljiva i kroz rast prometa i broja transakcija".

Dnevni promet na burzi raste iz godine u godinu, a u prvoj polovici 2026. ostvareni su posebno dobri rezultati i prema prometu i prema broju transakcija.

Prosječan dnevni promet dionicama u redovnom trgovanju dosegnuo je oko 2,8 milijuna eura, dok je prosječan dnevni promet svih instrumenata iznosio približno 3,2 milijuna eura.

Iz Hanfe ističu i snažan rast broja zaključenih transakcija. "Na dan 30. lipnja 2026. zabilježeno je 78,5 tisuća transakcija, dok ih je na isti dan prethodne godine bilo 54,3 tisuće. Ne vidimo nužno veliko povećanje apsolutnog broja investitora, ali možemo utvrditi da se značajno povećao broj transakcija."

Navode kako je rast prometa rezultat viših cijena dionica, većeg broja ulagatelja i većeg broja transakcija. Podaci SKDD-a pokazuju i da je udio fizičkih osoba u ukupnoj vrijednosti vrijednosnih papira pohranjenih u depozitoriju porastao s 6,21 posto tijekom 2021. na 15,07 posto krajem prvog tromjesečja 2026., čime se njihova zastupljenost gotovo utrostručila.

Istodobno upozoravaju da rast prometa i transakcija ne znači nužno jednak rast ukupnog broja ulagatelja. U pravilu najveći dio prometa ostvaruje manji broj aktivnijih sudionika, dok se ulagatelji, ovisno o tržišnim okolnostima, najčešće usmjeravaju prema najlikvidnijim izdanjima.

Deset najlikvidnijih dionica redovito ostvaruje oko 80 posto ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi, dok petnaest najlikvidnijih dionica sudjeluje s više od 90 posto ukupnog prometa.

Državna izdanja potaknula interes građana

U Hanfi ističu da su narodne obveznice i trezorski zapisi značajno pridonijeli uključivanju građana na tržište kapitala.

"Interes građana za ta ulaganja nedvojbeno postoji, no praksa pokazuje da ih većina ulagatelja promatra prvenstveno kao alternativu klasičnim bankarskim depozitima, a ne kao instrumente za aktivno trgovanje na sekundarnom tržištu. To potvrđuju i podaci o trgovanju obveznicama na Zagrebačkoj burzi, gdje je u prvoj polovici 2026. zabilježeno približno 640 transakcija redovnog trgovanja obveznicama, dok ih je tijekom cijele 2025. bilo 366. To upućuje na zaključak da većina ulagatelja takve instrumente drži do dospijeća te često po dospijeću ulaže u nova izdanja", ističu u Hanfi.

Širi se baza malih ulagatelja

Iz Hanfe poručuju da nove inicijalne javne ponude dionica na Zagrebačkoj burzi stvaraju dodatne prilike za ulaganje i povećavaju vidljivost domaćeg tržišta kapitala.

"U kombinaciji s rastom ulaganja u investicijske fondove, povećanom aktivnošću na sekundarnom tržištu te većom zastupljenošću fizičkih osoba među imateljima vrijednosnih papira, navedeni trendovi upućuju na postupno širenje baze malih ulagatelja u Republici Hrvatskoj", kažu u Hanfi, piše Novi list.