Oglas

MANJAK KONKURENCIJE

Deutsche Welle: Plenković zgrožen cijenama, analitičari ukazuju na propuštene prilike

author
Deutsche Welle
13. srp. 2026. 08:28
PIXSELL
Neva Zganec/PIXSELL

Dok se građani ponovno suočavaju s visokim cijenama, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji. Stručnjaci upozoravaju da se problem ne može riješiti samo kritikama trgovaca, nego da su potrebne ozbiljne promjene ekonomske politike i jačanje tržišne konkurencije.

Oglas

Raspravu o cijenama dodatno je potaknuo premijer Andrej Plenković, koji je tijekom posjeta Hvaru krajem lipnja komentirao visoke cijene na obali. Istaknuo je da nije normalno da isti proizvod na Jadranu stoji znatno više nego u kontinentalnom dijelu zemlje.

No ekonomski analitičari smatraju da takve razlike nisu neuobičajene, osobito u turističkim područjima, te da bi Vlada, umjesto javnog negodovanja, trebala ponuditi konkretna rješenja.

Nije realno očekivati da trgovci imaju jednake cijene

Poduzetnik i ekonomski analitičar Goranko Fižulić za Deutsche Welle ističe da država još uvijek nije dovoljno iskoristila mogućnosti ciljane porezne politike i socijalnih mjera kojima bi se ublažio rast troškova života, posebno na otocima i u turističkim sredinama.

Prema njegovim riječima, nije realno očekivati da trgovci imaju jednake cijene u svim prodavaonicama jer su troškovi poslovanja različiti. Kao primjer navodi razliku između velikih supermarketa i malih kvartovskih trgovina, ali i specifičnosti poslovanja na otocima, gdje trgovine moraju opstati tijekom cijele godine, iako najveći promet ostvaruju samo u turističkoj sezoni.

Propuštena prilika za veću konkurenciju

Fižulić smatra da je Hrvatska propustila veliku priliku nakon sloma Agrokora, kada je mogla otvoriti tržište većem broju diskontnih trgovačkih lanaca.

Po njegovu mišljenju, dolazak više diskontera povećao bi konkurenciju i ograničio rast trgovačkih marži. Danas u Hrvatskoj posluju tek Lidl i Eurospin, dok bi veći broj takvih lanaca dodatno pritisnuo cijene hrane i pića.

Diskontni lanci niže cijene postižu prodajom vlastitih robnih marki, jednostavnijim poslovanjem i manjim troškovima marketinga, čime utječu i na usporavanje inflacije.

Potrebna promjena gospodarskog modela

Sugovornici DW-a upozoravaju da problem nije samo u trgovcima, nego i u dugoročnoj strukturi hrvatskog gospodarstva koje se snažno oslanja na uslužni sektor, dok je industrijska proizvodnja godinama zapostavljana.

Profesor političke ekonomije na Sveučilištu Libertas Luka Brkić smatra da država ne može administrativno određivati cijene, ali može stvoriti uvjete za snažniju tržišnu konkurenciju.

"Tržište može biti monopolističko, duopolističko ili konkurencijsko. Cijene padaju tek kada postoji stvarna konkurencija, a upravo je država odgovorna za stvaranje takvih uvjeta", rekao je Brkić.

Vlada nema interes mijenjati stanje?

Brkić smatra da Vlada ne poduzima dovoljno kako bi razbila koncentraciju na tržištu maloprodaje, pri čemu podsjeća da prihodi od PDV-a rastu upravo zahvaljujući višim cijenama.

Dodaje kako međunarodni trgovački lanci u Hrvatskoj ostvaruju veće marže nego u mnogim drugim članicama Europske unije te upozorava da država omogućuje takvu praksu jer ne potiče dovoljno konkurenciju.

"Vlast biramo kako bi upravljala ekonomskim politikama, a ne samo kako bi vladala", zaključio je Brkić.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama