Hrvatski diplomat za N1: Odgovornost u sukobu oko veleposlanika vrlo je jasno na predsjedniku

U stručnim je krugovima izazvala podosta pažnje.

"Primijetio sam, analizirajući godinama, da takve literature nedostaje. Naime, osim dnevne vanjskopolitičke dimenzije, mislim da je korisno imati i takvu literaturu. Zbog ambijenta, ali i da se sumira ostvarenja Republike Hrvatske od neovisnosti", kazao je Lendić pa komentirao vanjskopolitičku situaciju trenutno kao priliku za Hrvatsku:

"Imamo jedan od najboljih primjera relativno nedavno, a to je samit Inicijativa triju mora u Dubrovniku. Već neko vrijeme govorim da se Hrvatska "pretvara" u "malu silu". Nama je bitno da iz perspektive koju imamo, uistinu imamo poziciju koja se najbolje mogla manifestirati kroz dubrovački skup."

Naglasio je da se veličina i značaj svake zemlje odražava na odgovornost u globalnom smislu.

"Zemlja proporcionalno svojoj snazi ima odgovornost za vrednote u međunarodnom poretku. U tom kontekstu, ono što je potrebno za zemlje poput Hrvatske je ponašati se na način koji će osigurati zaštitu vlastitih nacionalnih interesa. Živimo u iznimno volatilnom okruženju pa su nam odnosi sa SAD-om izuzetno važni."

Hrvatske diplomacija danas?

"Nigdje Mediteranski i nigdje srednja Europa nije toliko mediteranska kao u Hrvatskoj. Krilatica Hrvatske kao "vrata mediteranske Europe" potpuno je točna. Kad imate krize, zemlja našeg geopolitičkog položaja posebno se ističe. Ponekad mislim da smo toliko samokritični pa se ne vide ogromni iskoraci i to treba mijenjati."

Treba li se Europska unija više okrenuti istočnijem dijelu kontinenta?

"To se neminovno događa. Prostor Inicijative triju mora čini oko 120 milijuna ljudi. Logično, Hrvatska se nameće i Vlada je to prepoznala. Mislim da će to ostati najveća ostavština aktualnog ministra i premijera jer je ta Inicijativa "game changer"."

Što Hrvatska može donijeti Europi i svijetu?

"Imali smo rat, ali danas možemo koristiti znanja i iskustva koja imamo. Nema nijedne članice Europske unije koja je prošla što i Hrvatska unazad 35 godina. Uz, donekle, iznimku Slovenije i Cipra. Ta znanja i iskustva mogu pomoći u Europi ili svijetu. Društvene promjene, obnova... su nešto što smo prošli i netko drugi to prolazi pa im naša znanja i iskustva mogu pomoći."

Na kraju je komentirao odnos predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića po pitanju imenovanja veleposlanika.

"Problem je, ali mislim da je odgovornost vrlo jasno na predsjedniku. U primjeru veleposlanika, predsjednik Vlade štiti dostojanstvo diplomatske struke. Ne možemo u izboru kandidata za te pozicije zanemariti činjenicu da se radi o specifičnim poslovima i da je to struka. U situaciji smo da nikome neće pasti napamet postati kirurg samo tek tako, a mnogi misle da mogu samo tako postati veleposlanici, bez da su imali doticaja sa specifičnim poslovima. Konkretno, ne postoji osoba u Hrvatskoj kojoj je stalo više da se ta rotacija dogodi od našeg ministra Gordana Grlića Radmana i sigurno postoji maksimalan trud s njegove strane. Mislim da je ogromna šteta što se ovo događa jer je cijela jedna generacija u međuprostoru. Odgovornost je, kako sam rekao, na predsjedniku. Premijer želi očuvati dostojanstvo hrvatske diplomacije", zaključio je Tomislav Lendić.