Put do posla u školi nije lagan, kao ni posao kad ga se konačno dobije. Uvjeti nisu Bog zna što, a plaće nedovoljne za pristojan život kakav bi se očekivao da ima netko zaposlen u sustavu obrazovanja. Bez obzira na to, Martin želi raditi u školi po završetku studija.
“To je svojevrsna, prije svega, ljubav, a nakon toga možemo pričati o ostalim stvarima. Možda ovako malo presanjarski vjerujem u neke promjene, ali vjerujem da će se stvari promjeniti jer ovako više dalje neće moći ići. Svugdje oko nas ljudi nedostaje, od nekoga tko radi u skladištu do profesora. Stvari se moraju promjeniti”, smatra student filozofije i demografije Martin Lazić.
Malim koracima do velikih promjena – filozofija je to i ovog mladog profesora geografije. Podstanar je, a plaća mu ne pokriva troškove života.
“Honorarni poslovi su negdje dio budžeta, na kojih se oslanjam i kojih, sva sreća, imam relativno puno i dovoljno, ali bih volio da mogu živjeti samo od plaće. Kada sam birao svoje zanimanje vodio sam se nekakvim idealima i stvarno mislim da ovo u načelu jest lijep posao. Meni je lijep onaj dio rada u razredu koji stvarno može ispuniti čovjeka”, priča profesor geografije Tvrtko Pleić.
Pitali smo građane što misle o položaju nastavnika u društvu.
“Mislim da nije na zadovoljavajućoj razini i da se svi trebamo potruditi. Oni odgajaju našu djecu, sada moje unuke. Treba se nešto učiniti po pitanju materijalnoga, ali bogme i uvjeta rada u velikom dijelu škola. Mislim da se i sami nastavnici trebaju malo više educirati”, kaže Zagrepčanka Janja.
“Slabo su plaćeni koliko imaju brige sa djecom i sa svime. Evo vidite kolike su milijune pronevjerili, INA,… I to ljudi iz visokog društva, i to nije lijepo, a onaj čovjek radi za tri i pol, četiri tisuće kuna i to puno”, navodi Zagrepčanin Franjo.
U zahtjevu za većim plaćama ujedinjeni su svi zaposleni u javnom sektoru. Dok se bore za svoje više plaće i zaposleni u kulturi su svjesni položaja nastavnika.
“Mislim da su potplaćeni i tako godinama, a zapravo štrajkovi i pobune kao malo poprave situaciju, ali sve je to zapravo ispod nekog standarda”, kaže glumica kazališta Gavella Antonija Stanišić Šperanda.
I stanje u kulturi je teško.
“Mi smo isto godinama u sličnoj situaciji, samo smo vrlo neorganizirani pa se ne bunimo. Ne znam, stvarno ne znam. S cijelom ovom situacijom rata i svega, teško je predviđati bilo što”, ističe Šperanda.
Sindikati javnih službi još čekaju odgovor Vlade na njihov zahtjev da se s pregovorima za povećanje osnovice za izračun plaće počne najkasnije do 15. rujna. No, ako je suditi prema riječima ministra financija, do traženog povećanja osnovice od minimalno 10 posto, neće doći barem još neko vrijeme.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare