Ima li SDP šanse dobiti glasove u BiH? Pecnik: Nisu tamo sve glasači HDZ-a. Kazaz: Ne mogu očekivati ikakav glas

Ovo potonje uistinu je veliki zaokret jer je SDP na izborima u toj izbornoj jedinicu gdje zastupnike biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (kolokvijalno: dijaspora) sudjelovao samo jedan jedini put. Bilo je to 2000. na prvim izborima nakon donošenja Zakona o izbornim jedinicama 1999. godine, kojim je uspostavljena zasebna izborna jedinica za hrvatske državljane izvan Hrvatske.

Doduše, SDP se tada natjecao u 11. izbornoj jedinici zajedno s HSLS-om, listom čiji je nositelj bio ondašnji lider HSLS-a Dražen Budiša. Dobili su 5.173 glasa (4,12 posto) zanemariva naspram 107 tisuća koliko ih je tada otišlo listi HDZ-a.

Žele prekinuti klijentelistički izborni inženjering

Otkako je uspostavljena, 11. izborna jedinica jedino je i koristila HDZ-u jer su svi kandidati izabrani u njoj od 2000. naovamo bili iz redova te stranke. A iako se troje zastupnika u 11. izbornoj jedinici bira u četrdesetak zemalja gdje žive hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, ogromna većina, oko tri četvrtine ih izlazi na izbore u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje Hrvati čak nisu dijaspora iliti iseljeništvo, nego domicilni, konstitutivni narod.

U SDP-u, kako kažu u priopćenju s ovotjedne sjednice Predsjedništva stranke, sada žele "prekinuti klijentelistički izborni inženjering kojim se godinama sustavno relativizirala biračka volja Hrvata izvan domovine".

Računaju na 24 posto glasova?

"Stotine tisuća Hrvata koji su u proteklom desetljeću iselili u razne europske zemlje zaslužuju adekvatnu političku opciju koja će istinski govoriti u njihovo ime i brinuti o njihovom položaju. Uz to, smatramo da je politiku Hrvata u Bosni i Hercegovini potrebno izvući iz sfere identitetskih mitova i vratiti je tamo gdje pripada – u okvire vladavine prava i rješavanja konkretnih životnih problema", poručuju iz SDP-a.

Osim toga, u SDP-u su, kako je Tihana Tomičić napisala u Novom listu ove srijede, proveli analizu na temelju rezultata prvog kruga prošlih predsjedničkih izbora koja im je pokazala kako je u "novoj dijaspori" koju čini 400.000 Hrvata odseljenih u zadnjih deset godina, čak 24 posto glasalo za kandidate ljevice - Zorana Milanovića i Ivanu Kekin.

"HDZ tamo kupi sve, ali treba pokušati"

Vrijedi li SDP-u polagati nade u taj podatak i kakve su im šanse u 11. izbornoj jedinici u kojoj kane izaći na izbore prvi puta nakon 28 godina, pitali smo najprije političkog analitičara Jaroslava Pecnika.

"Kako stvari stoje, mislim da u 11. izbornoj jedinici, konkretno u BiH, SDP i Možemo! nemaju puno šanse. Barem ne na sljedećim izborima. HDZ tamo kupi sve, ali to ne znači da SDP ne treba pokušati. Nekom logikom vremena, valjda će tamošnji Hrvati shvatiti da postoje i druge prihvatljive opcije. Pogotovo stoga što socijalne teme postaju dominantne. Ako se SDP-ovci tamo budu natjecali s HDZ-om u tome tko je veći Hrvat, onda nemaju šanse jer u toj priči ne zvuče uvjerljivo. No neka druga, socijalna priča, na duge staze bi im mogla otvoriti prostor pa utoliko smatram da je ta odluka SDP-a dobra. No bez velikih iluzija da bi na sljedećim izborima mogli nešto značajno postići."

Plitak bazen birača ljevice

Pronađu li način kako se probiti do onih glasača u BiH koji po inerciji, a ne po stranačkoj logici ili interesu daju glas HDZ-u, Pecnik smatra kako bi dio hrvatskih birača u BiH dao glas i SDP-u. No bez iluzija da bi dobili više od HDZ-a.

"Imaju dovoljno vremena da to učine. Nisu tamo sve glasači HDZ-a, samo se trebaju legitimirati pred tim ostalima na pravi način", kaže.

Na izborima 2024. u 11. izbornoj jedinci ukupno je glasalo 41.120 birača, od kojih čak 33.328 u BiH, što je 81 posto. HDZ je na tim izborima dobio malo manje od 80 posto glasova. Jedina lijeva stranka koja je tada nastupila u 11. izbornoj jedinici bio je budući SDP-ov koalicijski partner Možemo! koji je dobio 1.242 glasa, odnosno tri posto. U BiH je Možemo! dobio 293 glasa, u Njemačkoj 203, u Austriji 80, a u Srbiji 76.

Bazen potencijalnih birača ljevice u 11. izbornoj jedinici, gdje tri četvrtine birača glasa u BiH, čini se vrlo plitak.

"Ta je politika obična manipulacija"

A da je hrvatska politika prema bosanskohercegovačkim Hrvatima "obična manipulacija" smatra politički analitičar Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

"Ne vjerujem da među bosanskohercegovačkim Hrvatima postoji neki ozbiljniji broj birača koji bi se odlučili za SDP jer je bošnjačko-hrvatski politički sukob homogenizirao Hrvate. Otvoreno govoreći, Željko Komšić koji se predstavlja kao tobože građanski političar, koristeći narative bošnjačkog nacionalizma otjerao je ovdašnje Hrvate u zagrljaj Miloradu Dodiku. A hrvatski SDP je svo vrijeme igrao igru punog nerazumijevanja te situacije. Umjesto da reformira odnos s SDP-om BiH, hrvatski SDP ponašao se kao netko tko je zatvorio jedno oko, a na drugo ćoravo vidi nekakvu ljevicu", kaže.

Kazaz podsjeća kako je svojedobno i Zoran Milanović davao podršku Komšiću na izborima te ističe kako je jedini koji je donekle razumijevao situaciju u BiH bio bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

"Stoga je nemoguće očekivati od Hrvata u BiH da se okrenu SDP-u i da im daju bilo kakav glas", govori nam Kazaz dodajući da su Hrvati u BiH mahom konzervativno, desno orijentirano biračko tijelo.

"SDP slijedi HDZ u toj štetnoj politici"

Od Daytona do danas, kaže naš sugovornik, hrvatska politika ma koje orijentacije tretirala je BiH kao svojevrsni politički rezervoar iz kojeg treba pokupiti određeni broj glasova.

"Hrvatska politika šteti dogovoru između Bošnjaka i Hrvata svojim stalnim uplitanjem u unutarnje stvari BiH i podržavanjem onih politika koje ovdje vide samo etnoteritorijalno rješenje, bila to izborna jedinica, treći entitet ili nešto treće. A ne vide mogućnost institucionalnog rješavanja hrvatsko-bošnjačkog političkog sukoba. Činjenica da SDP slijedi HDZ u takvoj politici pa sada želi ići po glasove Hrvata u BiH, pokazuje suštinsko nerazumijevanje položaja ovdašnjih Hrvata", smatra Kazaz.

Hrvatska se, kaže, prema Hrvatima u BiH ponaša kao loš staratelj prema malodobnom djetetu.

"Isti taj staratelj iz BiH je "izvukao" 350 tisuća Hrvata, stvorio demografsku pustinju tamo gdje su Hrvati većina i u konačnici ih pretvorio u politički instrument za sukobljavanje desnih i lijevih stranaka u Hrvatskoj", ustvrdio je Kazaz.