Znanstvenik Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu objasnio je za Novi dan na N1 nekoliko kritičnih trendova i događaja u Hrvatskoj i svijetu koji ne predstavljaju dobre vijesti u vezi pandemije koronavirusa. No, istaknuo je, postoji i šansa.
Đikić se prvo osvrnuo na sporo cijepljenje, rat oko cjepiva, zatvaranje granica kako bi se spriječilo širenje zaraze, posebno kako bi se zaustavio izvoz cjepiva zbog nepoštivanja ugovora od strane farmaceutskih kompanija…
“To je posljedica gubitka jednog globalnog pristupa”, kazao je Đikić:
SAD i Rusija
“Mislim da smo izgubili šansu ne samo na početku, nego i sada kod cijepljenja, da pokažemo snagu svijeta, udruženost i rad preko Covaxa šrto ga je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija.”
“Radi se dosta o prititiscma vlada na proizvođače, o političkim interesima, političkim utjecajima, gospodarskim utjecajima otvaranjem različitih gospodarskih grana u stvaranju cjepiva. Interes – materijalni, politički i novčani – nadvladao je potrebe borbe proitiv covida. Nisam siguran da nam je to najbolji put, mislim da ćemo zbog toga imati pandemiju duže nego što bismo da smo se cijepili pravilno, globalno i na vrijeme”, kazao je.
Komentirao je potom najavljene ubrzane procedure odobravanja cjepiva, najnovija najavljena odnosila bi se na ruski Sputnik V:
“Trebamo se uvijek držati pravila odobravanja lijekova. Ne postoji niti jedna zemlja koja može preuzeti rizik da vjeruje trećoj ili petoj zemlji ako regularna tijela Hrvatske ili EU-a nisu potvrdila cjepivo.”
“To ne znači da se u pozadini ne trebaju pregovori vršiti, moliti proizvođače da prođu regulatorno tijelo EMA-u. Tu je EU izgubila vrijeme”, kazao je dalje i podsjetio da su SAD i Velika Britanija cijepili već desetke milijuna ljudi:
“U Americi je dolaskom predsjednika Bidena došlo do revolucije u borbi protiv covida, iako je u vrijeme Trumpa umrlo pola milijuna ljudi.”
“Svi moji kolege u SAD-u su već cijepljeni. Ja i mnogi drugi koji radimo u bolnicama, koji imamo kontakt s virusom, još nismo cijepljeni”, otkrio je.
Za to što Rusija najavljuje izvoz cjepiva, pa i izvozi cjepivo, iako kod sebe još nije sve procijepila, rekao je:
“Radi se više o interesu Rusije. Mislim da oni žele biti važni na političkoj mapi. Jednom kad ih regulatorna tijela odobre (cjepiva), onda nema nikakve razlike… To je najveća sreća da su znanstvenici razvili ne jedno, nego desetak cjepiuva koja sprečavaju najteže simptome i smrtnost.”
Što se tiče Hrvatske kazao je:
“Siguran sam da će Hrvatska sačuvati zdravlje građana a u isto vrijeme pokrenuti gospodarske djelatnosti, a to uključuje i turizam. To uvjerenje temeljim na onome što su pokazali do sada. Većina građana u Hrvatskoj se pridržava bazičnih mjera borbe protiv virusa, a to je izbjegavanje okupljanja, malih ili većih, nođenje maski i briga za ljude oko sebe.”
Ali:
Očuvati zdravlje za dobiti turizam i opet očuvati zdravlje
“Kao i kod svih zemalja, imate manjinu koja je protiv mjera, koja uopće ne vjeruje u viruse, koja umanjuje smrtnost i utjecaj na zdravstveni sustav, a i na broj umrlih. Te ljude trebamo jednostavno komunikacijskim, edukacijskim, pravilnim informacijama pobiti tako da većina građana i dalje shvaća da smo i dalje u opasnosti.”
“Treći val je više lingvistički izraz. To je jedno kontinuirano prisustvo virusa oko nas, vi vidite u Hrvatskoj da nismo nikada pali (na razinu) da nema virusa oko nas… Ljudi često pitaju kako to da ove zemlje imaju najstrože mjere, pa i policijski sat, i svejedno imaju virus. To je zato što, ako imate i najstrože mjere a ljudi ih se ne pridržavaju, rupe su tada u epidemiološkim mjerama tako velike da se virus i dalje širi”, kazao je dalje, a za turističku sezonu apsolutno je istaknuo:
“Apeliram da to ne bude masovno (turizam), nego kvalitetno, da imamo puno testiranja i da tako zaštitimo naše građane.”
I tako je razgovor s voditeljicom došao do onoga što se vidjelo na pogrebu Milana Bandića, gdje su se okupile tisuće ljudi, koji su nosili maske, ali se u takvom mnoštvu naprosto nije mogao držati razmak.
“Kad se ljudi okupljaju na sprovodima, to je potrebno nama živima d as ena dostojanstven način oprostimo od onih koje smo voljeli, s kojima smo živjeli… Ne smije se omalovažavati okupljanje na jednoj strani, a na drugoj rigorozno kažnjavati ako se ljudi ne slažu s određenom politikom Stožera”, kazao je Đikić i konstatirao:
“Stožer je izgubio još jednom status koje bi trebao imati, kvalitetno tijelo koje bi trebalo štititi sve.”
“Ta okupljanja su opasna jer su izvor superširenja. Virus je uvijek oko nas. Ako mu dopustimo, on će se proširiti. Na mnogima od tih okupljanja ljudi ne prihvaćaju svoju odgovornost, ljudi ignoriraju simptome, širi se virus. Tek nakon dva, tri tjedna vidjet ćete posljedice tog širenja, toga se svi boje”, kazao je.
“Očekujem da će biti posljedice na mlade, koji će reći ako mogu oni, možemo i mi”, prognozira Đikić.
“Već dugo u Hrvatskoj vidimo kastnu podijeljenost, političare koji mogu u većini stvari raditi što žele i to uvijek opravdaju višim interesom, imate građane”, primijetio je.
Ispraćaj Zlatka Kranjčara opisao je ovako: “Sportaši su to organizirali drugačije do političara; odgovorno, dostojanstveno, s emocijama.”
“S druge strane vidjeli smo skup političara gdje su se okupljali bez ikakvih velikih emocija, osim obitelji”, primijetio je i to.
Elitizam je previše dobra riječ za to
“Imamo malu grupu ljudi koja na agresivan način dobiva što želi, svi ostali moraju se truditi da dostojanstveno prežive”, ustvrdio je Đikić.
Je li to elitizam?
“Elitizam je previše pozitivna riječ. Rekao bih da toksičnost postaje u tome da politički interes nadvladava interes hrvatske i društva”, odgovorio je.
Konačno se dotaknuo i mutacija koronavirusa, takvih koje virusu omogućuju uspješnije širenje:
“Između 10 i 20 mutacija koje virusu daju prednost”, kazao je, istaknuvši da je riječ o mutacijama koje omogućuju virusu između dva i četiri puta brže širenje, “I u Hrvatskoj Vugrek je otkrio mutacije koje imaju karkteristike hrvatskog soja.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare