Kapetani nakon tragedije: "Trubio sam jedrilici, nikoga nije bilo za kormilom"

Kapetan Grgo Dujmović javio se s broda koji je plovio prema Splitu. Govoreći o nesreći kod Šolte i navodima da su obje strane možda zanemarile važan sigurnosni element, naglasio je kako je upravo osmatranje jedan od temelja sigurnosti na moru. Dujmović je pritom opisao kako izgledaju procedure na brodovima kojima je upravljao tijekom svoje dugogodišnje karijere.

"Mogu vam kazati iz svoje prakse. Kada prolazim Splitskim kanalom, a više od 30 godina sam zaposlen na brodovima, na mostu smo ja, dežurni časnik i kormilar. Na pramcu, pokraj sidrenih vitala, uz radiovezu, nalaze se još dva člana palubne posade koji su uvijek u pripravnosti ako bi se, ne daj Bože, ugasio motor ili dogodio neki drugi problem, kako bi mogli oboriti sidra. To je pravilo i tako se radi u svakom uskom kanalu, bilo da je riječ o Drveničkom kanalu, Perzijskom zaljevu ili nekom drugom zahtjevnom plovnom području. To je stara škola", rekao je za HRT.

Jadran je iz godine u godinu sve opterećeniji

Kapetan Vlado Dužman smatra kako tragedija kod Šolte ponovno otvara pitanje regulacije plovidbe na Jadranu, koji je tijekom turističke sezone sve opterećeniji. Dodao je kako upravo profesionalni pomorci najbolje osjećaju koliko je plovidba u takvim okolnostima stresna.

"Stresno je prolaziti tim područjima, posebno profesionalcima i ljudima koji znaju kako se treba ponašati na moru. Tu su jedrilice, koje je spomenuo kapetan Dujmović. Sada ih još nema mnogo, ali za nekoliko tjedana more će biti prepuno jedrilica koje svakodnevno izlaze na more i plove", kazao je.

Dužman je upozorio i na ponašanje dijela nautičara tijekom sezone.

"Po naputcima svojih mentora mnogi smatraju da uvijek trebaju imati podignuto jedro. Kada ima vjetra i kada ga nema, pozivaju se na međunarodna pomorska pravila prema kojima jedrilica s podignutim jedrom ima prednost. Smatraju da se svi drugi moraju sklanjati, a to često stvara velike probleme u prometu", rekao je.

Istaknuo je kako velik broj jedrilica dodatno povećava složenost plovidbe.

"Veliki nered stvara prevelik broj jedrilica na takav način plovidbe. U takvim okolnostima teško se snalaziti. Promet je pregust i jednostavno je vrlo stresno ploviti u takvim situacijama", zaključio je.

Turisti na odmoru i "autopiloti"

Govoreći o rekonstrukciji nesreće, prema kojoj su se katamaran i jedrilica navodno kretali u istom smjeru te o informacijama da u trenutku nesreće jedrilicom možda nije upravljao skiper, kapetan Grgo Dujmović nije želio ulaziti u detalje slučaja.

Ne bih se osobno upuštao u komentiranje detalja ove tragedije. Istražne radnje su u tijeku i treba ih prepustiti nadležnim službama da svoj posao obave profesionalno i bez pritisaka, rekao je. Ipak, naveo je vlastito iskustvo od prije nekoliko dana koje, kako kaže, pokazuje s kakvim se situacijama pomorci svakodnevno susreću na moru.

"Prije pet ili šest dana plovio sam iz pravca Rogoznice prema Drveničkom kanalu. Iz pravca Rogoznice dolazila mi je jedrilica s lijeve strane i presijecala moj kurs. Već sam izdaleka vidio da na dalekozoru nema nikoga, da nema nikoga za kormilom ni na palubi. Jedrilica je bila na automatskom upravljanju. Trubio sam više puta i smanjio brzinu, dok u jednom trenutku netko nije izašao iz kabine i okrenuo jedrilicu za 180 stupnjeva. Dakle, nije bilo nikakvog osmatranja. Ljudi uključe autopilot i jednostavno voze. To je u većini slučajeva problem", ustvrdio je.

"Savršeno organizirani nered"

Kapetan Vlado Dužman smatra da dio problema proizlazi iz činjenice da mnogi nautičari nemaju dovoljno iskustva za plovidbu u zahtjevnim uvjetima.

"Imate situacije da prolazite kroz Splitska vrata, a ispred vas plovi jedrilica. Ljudi imaju slušalice u ušima, slušaju glazbu i uopće ne čuju da je brod iza njih. Oni su na odmoru, nisu profesionalci. S druge strane, ima pravih skipera i užitak ih je gledati kada podignu jedra na vjetru. Kad jedrilica krene glisirati, to je zaista nešto posebno", rekao je.

Dodao je kako danas gotovo svatko za 100 eura može unajmiti jedrilicu, što dodatno povećava broj manje iskusnih sudionika u pomorskom prometu.

"Mi i dalje plovimo i živimo s tim. Svatko se na moru snalazi kako zna. Mislim da bi profesionalni kapetani trajekata i katamarana trebali češće govoriti o ovim problemima jer oni taj nered gledaju svaki dan. To je, kako sam već rekao, savršeno organizirani nered kojem je teško stati na kraj", rekao je.

Smatra da bi se u budućnosti trebalo razmišljati i o promjenama sustava sigurnosti plovidbe.

"Možda bi trebalo mijenjati i temeljna pravila o izbjegavanju sudara te se više osloniti na umjetnu inteligenciju. Svi bi trebali imati Automatski identifikacijski sustav (AIS) kako bi sustavi mogli upozoravati na opasnosti. Mnogi jednostavno ne znaju da se nalaze na rutama kojima prolaze putnički brodovi i da im se trebaju skloniti. Oni nastavljaju ploviti svojim putem", rekao je.

Dodao je kako upravo nepredvidive promjene smjera i brzine predstavljaju poseban problem za profesionalne pomorce.

"Katamaran ima svoju rutu, zna kada mora stići, kada polazi i kojim putem plovi. S druge strane, pojedine jedrilice stalno mijenjaju smjer i brzinu, malo prema Šolti, malo prema Braču. Takvo ponašanje stvara dodatni nered u prometu i otežava upravljanje. A noću je sve još složenije zbog različitih svjetala, pa i neispravne signalizacije. Nije lako upravljati u takvim uvjetima", zaključio je Dužman.

Potrebno je prilagoditi brzinu uvjetima na moru

Kapetan Vlado Dužman upozorio je da je zabrinjavajuće što se već na samom početku turističke sezone dogodilo više teških pomorskih nesreća. Smatra da dio problema proizlazi iz nedovoljnog poznavanja pomorskih propisa među rekreativnim nautičarima.

"Ljudi često ni ne znaju da ne smiju ploviti noću bez propisane signalizacije. Raspravljam s njima kada tvrde da čamci bez kabine mogu ploviti bez svjetala. Tu su i jet-skijevi i razna druga plovila. Kao da vrijede neka njihova pravila. Ljudi koji žive od mora prihvatili su te rizike i žive s njima, ali to ne znači da su oni normalni", rekao je Dužman.

Osvrnuo se i na nesreću u Puli: "Teško je danas uopće razumjeti kako se netko može zaletjeti u lukobran. Kamo je gledao? Nažalost, njega se to više ne može pitati. Nevjerojatno je da se tako nešto dogodilo, dodao je.

"Vozni red ne smije biti važniji od sigurnosti>"

Govoreći o pitanju brzine katamarana i drugih putničkih brodova, kapetan Grgo Dujmović objasnio je da se brzine plovila često određuju već kroz uvjete natječaja za pojedine linije.

"Brzina trajekta ili katamarana jedan je od uvjeta koji se propisuju prilikom dodjele koncesije. Agencija za obalni linijski pomorski promet raspisuje natječaje, brodari prijavljuju svoja plovila, a onaj tko ispuni najviše uvjeta dobiva liniju. Za svaku rutu unaprijed je određeno koliko putovanje mora trajati. Točno je određeno koliko treba trajati putovanje od Splita do Vele Luke, Visa ili Korčule. Međutim, nitko pritom ne uzima dovoljno u obzir da je na pojedinim dionicama potrebno smanjiti brzinu, primjerice kroz Splitska vrata. Ako se zapovjednici strogo drže voznog reda kako putnici ne bi bili nezadovoljni, mogu dovesti u opasnost i sebe i druge sudionike u prometu", upozorio je.

Dodao je kako sigurnost uvijek mora biti važnija od dolaska na odredište nekoliko minuta ranije.

"Danas vlada užurban ritam života i profit je često ispred svega. Svi žele što prije stići na otok. Ali ako se brzina ne prilagodi uvjetima plovidbe, stvaraju se nepotrebni rizici. Sigurnost mora biti na prvom mjestu", poručio je.

"Nekad je bolje stati nego inzistirati na prvenstvu prolaska"

Dujmović smatra da pomorski propisi ne mogu zamijeniti dobru pomorsku prosudbu.

"Priča se, primjerice, da unutar 300 metara od obale morate ploviti do šest čvorova. Međutim, ako ste 350 metara od obale, ispada da možete ploviti 40 čvorova jer vas zakon više ne obuhvaća. To nema logike. Nije more trkaća staza pa da se utrkujemo do Korčule ili Visa. Brzinu treba prilagoditi u svakom trenutku", rekao je.

Istaknuo je da svoje časnike tijekom cijele karijere nije učio samo manevriranju kormilom nego i pravodobnom smanjivanju brzine.

"Kad dođem na brod, prvo pokažem ručicu za upravljanje motorima. Sudar se ne izbjegava samo okretanjem kormila lijevo ili desno. Ponekad treba zaustaviti brod ili krenuti vožnjom krmom. Ako vam u uskom kanalu tri jedrilice presijecaju put s jedne strane, a druge tri s druge, ne možete ni lijevo ni desno. Tada jednostavno zaustavite brod, pustite ih da prođu i nastavite plovidbu. Možda ćete zakasniti nekoliko minuta, ali nikome se ništa neće dogoditi", objasnio je.

Naglasio je da tijekom više od trideset godina zapovjedničke karijere nikada nije inzistirao na vlastitom prvenstvu prolaska.

"Moje je pravilo bilo da jedrilice uvijek izbjegavamo u širokom luku, bez obzira na to jesmo li imali prednost ili ne. Možda će mi se netko zbog toga smijati, ali tako sam radio cijelu karijeru i pokazalo se da je to najbolji način", rekao je.

Dodao je kako zapovjednici velikih brodova imaju drukčiju perspektivu od nautičara na manjim plovilima.