"Novi Zakon o radu trebao bi donijeti transparentnije plaće, ali ne rješava sve nejednakosti"

Ana Kranjac Jularić smatra da su predložena rješenja uglavnom dobra, osobito kada je riječ o prijenosu europskih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo.

Transparentnost plaća trebala bi natjerati poslodavce na jasnije vrednovanje radnih mjesta

Kao najvažniju promjenu za radnike Kranjac Jularić izdvaja obvezu poslodavaca da jasnije definiraju i vrednuju radna mjesta. Upozorava da brojni poslodavci dosad nisu imali ni odgovarajuće sistematizacije ni jasno utvrđene kriterije vrednovanja poslova, zbog čega su se plaće često određivale proizvoljno.

Upravo bi se to trebalo promijeniti novim zakonskim rješenjima.

„To je sigurno veliki iskorak, to je nešto s čime se mi u sindikatima već dugo vremena borimo. Ima poslodavaca koji niti imaju sistematizacije, niti imaju vrednovana radna mjesta. Plaće se određuju ugovorima, proizvoljno, na svakakve načine i onda, naravno, dolazi do raznoraznih nezadovoljstava“, istaknula je.

U praksi bi to značilo da poslodavci trebaju popisati sva radna mjesta i vrednovati ih prema zakonom propisanim kriterijima, kojih može biti i više od četiri koliko ih predviđa nacrt. Pritom će, smatra, najveći izazov biti pred malim i srednjim poslodavcima koji takve sustave još nisu uspostavili.

Dok veliki poslovni sustavi uglavnom već imaju uređene takve procese, manjim poslodavcima predstoji znatno više posla.

„Ono što vidimo da će možda biti problem, to je kod malih poslodavaca, kojih je u Hrvatskoj najviše, a i onih srednjih koji još nisu krenuli u tom pravcu. Recimo, imaju 70-ak, 100 zaposlenih, e oni će imati prilično posla u tom segmentu“, upozorava Kranjac Jularić.

Radnici neće znati plaće kolega, nego prosjek svoje platne razine

Jedna od čestih nedoumica vezanih uz transparentnost plaća jest hoće li radnici imati pravo doznati koliko zarađuju njihovi kolege. Kranjac Jularić naglašava da to nije cilj zakonskih izmjena jer se podaci o pojedinačnim plaćama i dalje štite propisima o zaštiti osobnih podataka.

Umjesto toga, radnici bi trebali imati pravo dobiti podatak o prosječnoj platnoj razini kojoj pripadaju.

„Nije, naravno, cilj da se zna plaća. Postoji drugi niz propisa koji štite, naravno, sam podatak o plaći. I ova transparentnost se mora uklopiti u cijeli sustav GDPR-a“, pojasnila je.

To bi značilo da bi radnik mogao zatražiti podatak o prosječnoj plaći za svoje radno mjesto ili platnu razinu u kojoj se ono nalazi, a zatim usporediti vlastitu poziciju s prosjekom.

Takva usporedba, međutim, neće uvijek biti moguća na izravan način. Posebno bi to mogao biti problem kod manjih poslodavaca, gdje na pojedinom radnom mjestu radi samo jedna osoba ili njih nekoliko, pa bi objava prosjeka mogla otkriti podatak o plaći konkretnog zaposlenika.

U takvim situacijama nacrt predviđa mogućnost da podatke zatraže radničko vijeće ili sindikat, a radniku se informacija može prenijeti bez otkrivanja pojedinačnih iznosa.

Problem su i radnici koji obavljaju poslove izvan svog radnog mjesta

Postoji i česta praksa kod poslodavaca da u ugovore o radu i pravilnike unose formulaciju prema kojoj zaposlenici moraju obavljati i „ostale poslove po nalogu poslodavca“.

Takve odredbe same po sebi ne bi trebalo zabraniti, ali moraju biti jasno definirane. Problem nastaje kada radnik, uz poslove za koje je zaposlen, redovito obavlja i niz drugih poslova, a za njih nije dodatno plaćen.

Sindikalisti su na to upozoravali i tijekom rada u radnoj skupini, a smatraju da bi se novim zakonskim rješenjima radnici u takvim situacijama mogli učinkovitije zaštititi.

„Sudska praksa davnih dana istumačila je što se smatra pod pojmovima drugih poslova po nalogu poslodavca. To bi trebali biti srodni poslovi, srodni onim poslovima za koje sam ja sklopio ugovor o radu. Mi znamo da to u praksi nije tako“, rekla je.

Posebno je problematično kada radnik formalno ima jedno radno mjesto, ali zapravo obavlja poslove drugog radnog mjesta, koji su možda i bolje plaćeni.

S druge strane, povremeno uskakanje na drugo radno mjesto, primjerice zbog bolovanja ili godišnjeg odmora kolege, i dalje će biti moguće. No, takav dodatni rad mora biti vrednovan i plaćen.

„To će i dalje biti moguće, ali to treba biti vrednovano. To treba nagraditi, to treba platiti. To je dodatni posao koji se obavlja uz posao koji već radim“, naglasila je Kranjac Jularić.

Zakon još ne daje dovoljno odgovora na pitanje opće jednakosti plaća

Iako bi nova pravila trebala pridonijeti smanjivanju neopravdanih razlika u plaćama, sindikati smatraju da je pristup i dalje previše usmjeren na jednakost plaća žena i muškaraca.

Kranjac Jularić objašnjava da bi načelo opće jednakosti plaća trebalo biti temelj, a jednakost plaća žena i muškaraca njegova nadogradnja. Upravo u tome vidi nedostatak predloženih izmjena.

„S ovim odredbama koje se odnose na transparentnost plaća mi samo razrađujemo načelo jednakosti plaća žena i muškaraca koje je već sadržano u našem Zakonu o radu. I tu neće biti dovoljno prostora za ovu borbu za opću jednakost plaća“, upozorila je.

Dodaje kako je to ocjena sindikata koji su sudjelovali u radu radne skupine te smatra da nacrt u tom dijelu još uvijek ne daje odgovore na sva pitanja koja radnici imaju.

Digitalne platforme morat će preuzeti veću odgovornost za radnike

Među važnijim novostima su i izmjene koje se odnose na platformski rad, posebno uvođenje solidarne odgovornosti digitalnih radnih platformi za obveze prema radnicima.

Kranjac Jularić podsjeća da je tržište, uz digitalne platforme, preplavljeno agregatorima koji posreduju između platformi i radnika. U praksi se događalo da agregatori ne ispunjavaju svoje obveze, a radnici ostaju bez plaća i drugih primanja.

Dosadašnji propisi omogućavali su platformama da se u takvim situacijama izvuku od odgovornosti.

„Trebalo je zapravo jače obvezati digitalne platforme da budu odgovorne za obveze iz tog radnog odnosa. Do sada se pokazalo da su se uspijevali s raznoraznim instrumentima iz te odgovornosti izvući“, istaknula je.

Novim rješenjem ta bi se odgovornost trebala pojačati, čime bi radnici trebali dobiti učinkovitiju zaštitu i lakše ostvarivati prava koja su zaradili, a koja im eventualno nisu bila isplaćena.

Godišnji odmor nakon dugotrajnog bolovanja važan je iskorak

Kao još jednu važnu promjenu Kranjac Jularić izdvaja uređenje prava na korištenje godišnjeg odmora nakon dugotrajnog bolovanja.

U sindikate se, kaže, često javljaju radnici koji su dulje vrijeme na bolovanju i pitaju što će biti s njihovim neiskorištenim godišnjim odmorom, odnosno jesu li ga izgubili.

Predložene izmjene trebale bi riješiti taj problem, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda, a i hrvatski sudovi već su krenuli u tom smjeru.

„Dobro je da smo se u tom dijelu uskladili, jer je Europski sud već to od davnih dana u svojoj sudskoj praksi izbrusio. I hrvatski sudovi su krenuli u tom pravcu i dobro je da je predlagatelj sad krenuo da zakonodavac usvoji jedno takvo rješenje koje će ići u korist radnicima“, ocijenila je.

Sindikati još procjenjuju hoće li sudjelovati u javnoj raspravi

Nacrt izmjena Zakona o radu objavljen je u javnom savjetovanju, a sindikati će tek nakon detaljne analize odlučiti hoće li predlagati dodatne izmjene.

Budući da su sudjelovali u radu radne skupine, smatraju da su već imali priliku iznijeti svoje primjedbe i prijedloge. Ipak, ne isključuju mogućnost dodatnih razgovora s Ministarstvom ako se pokaže da postoje neriješena pitanja ili problematične odredbe.

Stvarni učinci vidjet će se tek za nekoliko godina

Unatoč određenim nedostacima, Kranjac Jularić predložene izmjene ocjenjuje pozitivnim pomakom u zaštiti radničkih prava. No, upozorava da će za stvarnu procjenu njihove učinkovitosti trebati vremena, osobito kada je riječ o transparentnosti plaća.

„Nekakvu ocjenu učinka ćemo zapravo moći dati tek kroz nekoliko godina. Ali ovo kako je napisano i kako je postavljen sustav, ja ga ocjenjujem doista vrlo pozitivnim iskorakom“, zaključila je.

Hoće li se radnici u praksi odlučivati koristiti novim mogućnostima zaštite svojih prava, bilo kroz postupke kod poslodavaca ili sudsku zaštitu, tek će se vidjeti. Ipak, smatra da predložene odredbe otvaraju prostor za bolju i sigurniju zaštitu radnika.