Od rujna goleme kazne za stanove bez razdjelnika: "Suvlasnici će morati tužiti svoje susjede"

Saga o razdjelnicima, uređajima za raspodjelu troškova toplinske energije koji nisu mjerači stvarne potrošnje, traje već 13 godina. Njihova ugradnja obvezna je od 2013. godine u stanovima i zgradama s centralnim grijanjem priključenima na HEP-ove ili lokalne toplane, među ostalim u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Velikoj Gorici, Zaprešiću, Samoboru, Slavonskom Brodu i Bjelovaru. Nakon razdoblja u kojem se ta obveza nije posebno isticala, ponovno je postala aktualna donošenjem novog Zakona o tržištu toplinske energije prošle godine.

Prema novim zakonskim odredbama, vlasnici stanova koji do 1. siječnja iduće godine ne ugrade razdjelnike plaćat će, sve dok to ne učine, posebnu naknadu tijekom cijele godine. Riječ je o svojevrsnoj kazni koja će se uplaćivati na račun zgrade i koristiti za ulaganja u energetsku obnovu.

Iako novac ostaje zgradi, izračuni pokazuju da će ukupni trošak naknade biti veći od cijene same ugradnje razdjelnika. Ugradnja jednog uređaja stoji oko 30 eura jednokratno, dok godišnje očitanje iznosi između pet i šest eura. S druge strane, naknada će iznositi 0,50 eura po četvornom metru stana, što za stan od 80 četvornih metara znači dodatnih 40 eura mjesečno uz račun za grijanje. Naplata te naknade počinje već 1. rujna ove godine, četiri mjeseca prije isteka roka za ugradnju, piše novinarka Bojana Mrvoš za 24sata.

Vlasnici koji ne ugrade razdjelnike plaćat će i skuplje grijanje jer će im se obračunavati korekcijski faktor 3. To znači da će se grijanje i dalje obračunavati prema površini stana, ali uz trostruki korekcijski faktor pa će se, primjerice, stan od 50 četvornih metara obračunavati kao da ima 150 četvornih metara. Ako cijela zgrada ne ugradi razdjelnike i zadrži obračun prema kvadraturi, korekcijski faktor neće se primjenjivati, no svi stanovi plaćat će naknadu od 0,50 eura po četvornom metru.

Čemu služe razdjelnici?

Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da je individualno mjerenje potrošnje toplinske energije obvezno putem kalorimetra ili razdjelnika. Kalorimetar precizno mjeri potrošnju, ali je njegova ugradnja u starijim zgradama vrlo skupa pa se zato primjenjuju razdjelnici.

Oni sami po sebi ne smanjuju potrošnju energije, nego služe pravednijoj raspodjeli troškova među stanovima. Za razliku od brojila električne energije, vodomjera ili kalorimetra, ne mjere potrošene kilovatsate, već raspodjeljuju troškove prema udjelu pojedinog stana u ukupnoj potrošnji.

Razdjelnik se ugrađuje na svaki radijator i bilježi relativnu količinu topline koju je radijator predao prostoru, a ne stvarnu količinu potrošene energije. Već su ugrađeni u između 60 i 80 posto zgrada priključenih na toplane, ponajviše u Zagrebu, a najveći broj ugrađen je između 2014. i 2016. godine.

Željka Antunović: Razdjelnicima se pogoduje energetskom lobiju

Početkom lipnja profesor emeritus Ivica Džeba i bivša ministrica Željka Antunović podnijeli su Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti te hitnu obustavu i ukidanje odredbi Zakona o tržištu toplinske energije i pripadajućih pravilnika. Džeba, koji je cijeli radni vijek proveo na Građevinskom fakultetu i specijalizirao metalne, spregnute i aluminijske konstrukcije, od početka se protivi obveznoj ugradnji razdjelnika.

Antunović kaže da se uključila nakon što je zaključila da se cijelim sustavom "pogoduje energetskom lobiju". Smatraju da mjere koje stupaju na snagu 1. rujna nisu usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti, nego predstavljaju pravnu i financijsku zamku za velik broj građana koji se griju putem toplana. Ističu da će stan bez razdjelnika plaćati 0,50 eura po četvornom metru mjesečno, što za stan od 50 četvornih metara znači 300 eura godišnje ili 3000 eura u deset godina. Istodobno, navode da ugradnja razdjelnika za cijeli stan stoji između 69 i 90 eura pa zaključuju da je kazna od 33 do 43 puta veća od troška ugradnje te da se, prema njihovu mišljenju, ne radi o poticaju, nego o kažnjavanju i ucjeni.

Dodaju i da će vlasnici stanova bez razdjelnika grijanje plaćati između 2,5 i 3,5 puta više od prosječne potrošnje zgrade, iako, kako tvrde, sva dosadašnja relevantna istraživanja pokazuju da takvi stanovi u stvarnosti troše tek između 15 i 20 posto više energije od stanova s ugrađenim razdjelnicima. Ističu da je stvarna razlika oko 15 posto, dok razlika u računima može dosegnuti i 350 posto.

Prema njihovim tvrdnjama, Vlada prešućuje da razdjelnik ne mjeri stvarnu potrošnju toplinske energije, nego registrira odnos temperature radijatora i prostora ispred njega te generira impulse. Zbog toga smatraju da nije točna tvrdnja zakonodavca kako razdjelnici omogućuju pravedniju raspodjelu troškova u odnosu na obračun prema površini stana.

"Čitav je zakon pisan u interesu energetskog lobija, a na štetu građana. Pozivaju se na Europsku komisiju i direktivu, koja uopće ne nalaže ovakvu provedbu zakona", kaže za 24sata Željka Antunović.

Dodaje da je sustav centralnog grijanja projektiran tako da ravnomjerno zagrijava cijelu zgradu, dok sada, zbog razdjelnika, dio stanara uopće ne grije stanove, zatvara ventile ili isključuje grijanje u praznim stanovima, što, kako tvrdi, negativno utječe na susjedne stanove.

Profesor Džeba savjetuje građanima da zasad ne ugrađuju razdjelnike

Dosad su provedene dvije studije o razdjelnicima, 2016. i 2017. godine. Prva, koju je izradio Energetski institut "Hrvoje Požar", pokazala je uštedu energije od oko 30 posto, no nije utvrdila proizlazi li ta ušteda iz učinkovitosti razdjelnika ili iz činjenice da su građani radi štednje smanjivali grijanje. Ni kasnija analiza Ekonomskog instituta nije dala odgovor na to pitanje. Tada je i Ministarstvo priznalo da postoji dvojba te najavilo izradu novog Zakona o toplinarstvu radi uređenja sektora.

Analiza Ekonomskog instituta pokazala je da razdjelnici donose uštede energije, ali nisu ekonomski isplativi. Zaključeno je da bi bili isplativi tek uz više cijene grijanja, odnosno kada bi grijanje poskupjelo, a oprema pojeftinila. Najveće uštede zabilježene su u Rijeci, gdje su iznosile 36,3 posto, zatim u Zagrebu s 25,8 posto te u Sisku i Samoboru s oko 30 posto.

"Razdjelnici mogu utjecati tek na pet do deset posto manju potrošnju, ali najviše kroz promjenu ponašanja", kaže prof. Džeba.

Građanima savjetuje da zasad ne ugrađuju razdjelnike, nego da plaćaju naknadu od 0,50 eura po četvornom metru dok Ustavni sud ne donese odluku. Objašnjava da se toplinska energija dosad obračunavala pojedinačno po stanovima, dok novi zakon predviđa da se 30 posto potrošnje smatra zajedničkim troškom zgrade koji će se plaćati iz pričuve.

"Problem je što će suvlasnici koji uredno plaćaju pričuvu sad morati tužiti svoje susjede i za toplinsku energiju. To su dugotrajni i teško naplativi procesi", smatra.

Iz Ministarstva gospodarstva priznaju da dosadašnje odredbe nisu bile dovoljno jasne kada je riječ o raspodjeli impulsa koji utječu na konačan račun za grijanje. Ističu da će novi način obračuna biti pravedniji i transparentniji te da će pravilnici uvesti sustav koji će više uzimati u obzir položaj stana unutar zgrade.

Naknada od 0,50 eura po četvornom metru za stanove bez razdjelnika počinje se naplaćivati od 1. rujna 2026. godine.