Omiški požar: Zašto SRUUK nije poslao upozorenje?

14 tisuća građana Omiša, 12 tisuća turista - nula poruka upozorenja. Zašto se Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama nije aktivirao? Župan tvrdi, nastala bi panika.

"To se dogodilo pod okriljem noći i svima je bilo vidljivo da se dogodio požar. Razgovarao sam s vatrogascima i kažu da se išlo na tu varijantu došlo bi do dodatne panike među stanovnicima šireg područja i dodatno bi se zakrčio promet i to bi otežalo pristup vatrogasnim službama", rekao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

No panike je svakako bilo, neki su skakali u more, neki trčali na magistralu, a neki ostali braniti svoje domove. SRUUK, do sad aktiviran 29 puta. Odluku hoće li se on aktivirati u slučaju požara donosi glavni vatrogasni zapovjednik.

"Tako da nadležnosti koje su inače u rednom poslovanju vrijede i za slučaj nekih kriznih situacija. U slučaju slanja ovakvih poruka vrijede ista stvar. Onaj tko je nadležan ima informacije, ima znanje, ima struku, ima apsolutnu podlogu za donošenje odluka. I on je taj koji točno procjenjuje i odlučuje hoće li se poruka određenog sadržaja slati. To je bilo zapravo puno puta sluča u Hrvatskoj, od kad je sruuk uveden 29 puta, od 2023. do danas", izjavio je Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju.

Kod ugroza od vremenskih nepogoda odluku donosi ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, godišnje SRUUK aktiviraju I do dva puta. Tako je Zagrepčane u Ožujku u 6 ujutro na hrvatskom ali I engleskom jeziku obavijestio o velikom nevremenu.

"On je zapravo rezultat jedne direktive Europske komisije koje nalaže u svim zemljama članicama da imaju sustav putem mobilnih uređaja. Tu su dvije tehnologije, klasični SMS i tzv. CBC poruke, koji treba biti novo komunikacijsko sredstvo da u slučaju nekakve prirodne ili industrijske ili čak vojne ugroze građani mogu dobiti informaciju. On je u Hrvatskoj funkcionalno od 2023. godine. Prvi put je aktiviran bio na poziciju sliva rijeke Drave i na situacije sa poplavom gdje su Hrvatske vode kao nadležno tijelo za visoke vode izdalo u upozorenju za nekoliko općina", navodi Ivan Güttler, ravnatelj DHMZ-a.

SRUUK djeluje i van naših granica, tako su Hrvati u Markou dobili poruku o potresu, te oni koji su se našli na Bliskom istoku u početku ratnih sukoba. U 3 godine postojanja, SRUUK je primio i kritika i pohvala, no on se ne aktivira automatski – nadležni na temelju informacija s terena procjenjuju hitnost i odlučuju je li situacija takva da zahtijeva upozorenje građanima.

"Mi i dalje mislimo da su operativne snage, pogotovo Vatrogasci, HGSS-i, Hrvatske crvene križne, na jako visokoj razini spremnosti, da je državna intervencijska postrojba ciljne zaštite nikad jača, da koordinacijski stožer i rade posao isto bi bio, slobodno je reći, bolje nego ikada i da to nije gotovo. To je posao koje nikad neće stati. Operativne snage će se i dalje razvijati, komunikacijski kanali će se one preživati i jednostavno ne možemo reći sad smo dosegli neku razinu gdje smo zadovoljni, ne moramo više ništa ulagati. Tako da u tom kontekstu zaista stojimo dobro, velike katastrofe u velikim zemljama, razvijenim zemljama vidimo da uzime puno više žrtava nego u Hrvatskoj", kaže za N1 Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju.

Marević ističe, nijedan sustav, aplikacija ili tehnologija ne može zamijeniti pripremljenost građana. Važno je da svaka obitelj zna kako postupiti u slučaju požara, potresa ili poplave, tko je za što odgovoran i da bude spremna na brzu evakuaciju ili sklanjanje. Prema pravilniku o postupku ranog upozoravanja građana odgovornost za aktiviranje SRUUKA u slučaju požara snosi glavni vatrogasni zapovjednik, trenutno Slavko Tucaković ili osoba koju on ovlasti. Tucakovića smo za ovaj prilog kontaktirali, no do zaključenja priloga nismo dobili odgovor.