Zastupnik u Europskom parlamentu, Tomislav Sokol, gostovao je u Novom danu.

Istaknuo je da europarlamentarci nisu zadovoljni dinamikom isporuke cjepiva u Europskoj uniji.

“Doista nisu zastupnici zadovoljni, očito je da cijepljenje ide bolje u drugim državama, SAD-u, Velikoj Britaniji i Izraelu, ali stvari treba staviti u kontekst. Od trenutka kad su se sklapali ugovori, izgledalo je kao da je AstraZeneca najdalje odmakla u kliničkim ispitivanjima i od njjih se naručilo najviše cjepiva, a sad vidimo da nije tako. Imalo je smisla i logike da se napravi narudžba krajem prošle godine”, rekao je Sokol.

Sustav distribucije cjepiva kakav je sad na snazi odgovara manjim državama, istaknuo je Sokol, jer da njega nema, veće i bogatije države pokupovale bi sve i manjima ništa ne bi ostalo.

On nema ništa protiv ruskog cjepiva, ali ne misli da će ono riješiti probleme. “Teško da će rusko cjepivo riješiti probleme, jer i oni imaju probleme s proizvodnjom. Rusija ima manje procijepljenih od nas. Svašta se kaže na načelnoj razini, a druga je priča kad treba ispoštovati konkretne ugovore i isporučiti konkretno cjepivo. Procedura je drugačija, jer u slučaju interventnog uvoza, u slučaju bilo kojih problema, tada ne odgovara proizvođač, nego država. Proučavanje sigurnosti cjepiva štiti države od problema koji bi mogli nastati”, rekao je Sokol, dodavši da se očekuje da će do ljeta veliki broj ljudi ipak biti procijepljen.

Covid-putovnice

Komentirao je i prijedlog Europske komisije o tzv. covid-putovnicama.

“Prijedlog će obuhvaćati i osobe koje su i cijepljene i koje su preboljele koronu i osobe koje imaju negativan test, to će olakšati njihovo kretanje između država članica. Međutim, to ne znači da države članice neće smjeti priznati i druge uvjete za cijepljene. I dalje će imati autonomiju same odlučiti koliko će biti fleksibilne, koliko će ljudi primati i koje uvjete zadovoljavati. Primjerice, Hrvatska će moći odlučiti hoće li iz Mađarske primiti osobu koja je cijepljena ruskim cjepivom. I dalje se isključivo govori o prijedlogu koji još nije konačan”, rekao je Sokol.

Još ćemo vidjeti kakva će biti konačna regulativa, u prijedlogu je dano državama članica da same procijene hoće li prihvaćati ljude cijepljene cjepivom koje Europska agencija za lijekove nije odobrila, dodao je.

O zastarjelom Zakonu o elektroničkim medijima

Komentirao je i postojeći, zastarjeli Zakon o elektroničkim medijima u Hrvatskoj.

“Sad je na snazi zabrana da operater bude istovremeno bude i nakladnik. Ono što je u tržišnom natjecanju osjetljivo, onda ako je netko dominantan na tržištu operatera favorizira vlastite nakladnike u svom programu. Postoji različita regulativa. Austrija, Grčka, Slovenija imaju sličnu regulativu kao mi. Ako bi se zahtjev omogućio, postojala bi opasnost da operater favorizira vlastite kanale i to je ono što može biti opasno, jer imate situaciju da neki digitalni provideri poput Googlea da bi stavili prilikom traženja u povoljniji položaj svoje proizvode, poput Google Mapsa. I zabrana tzv. vertikalne integracije ima svoju logiku, tako da ako se to i bude mijenjalo, treba imati jasne osigurače da se spriječi operatere da favoriziraju svoje kanale”, rekao je Sokol.

“Teško je reći da postoji mogućnost da se otvori tržište operatera i da se dobije još, tu treba vidjeti jesu li oni toliko bolji od drugih ili postoje neki drugi razlozi, treba vidjeti postoji li mogućnost da se to tržište otvori, imamo toliko operatera trenutno na tržištu već sad zašto oni ne mogu ponuditi to što se traži”, rekao je Sokol.