Stručnjak o novoj političkoj stvarnosti: "Ako premijer ne poštuje norme, zašto bi ih poštovao lokalni šerif?"

Komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček ranije je našoj Katarini Plantak kazala da je ono što bi prije desetak godina "vrištalo" s naslovnica i analiziralo se "od jutra do sutra" danas postalo gotovo - normalno.

"Slažem se s kolegicom. Puno je faktora u igri. Mislim da živimo u ekonomiji pažnje i sve je formatirano na taj način. S jedne strane, društvene mreže koje nagrađuju jeftine emocije i bijes, s druge političari kojima je jasno da ne mogu ući u medijski prostor bez doskočica, slika i metafora koje često odlaze preko granice. I treći faktor su, po meni, mediji koji nisu uspjeli biti taj nekakav zaštitnik javnog prostora dovoljno, nego su odlučili igrati igru društvenih mreža upravo zbog tog širenja, nisu se dovoljno dobro snašli da sačuvaju onaj edukativni moment i pustili su u prostor te stvari. Sad je teško vratiti te standarde nazad", poručio je.

Istaknuo je da je, nažalost, gledao većinu saborske sjednice, pogotovo oko Gospića. Naglasio je da se za rasprave pripremi oko 20 do 30 posto zastupnika koji imaju sadržajne i formatirane rasprave, ali ne govore o osobnim odnosima i animozitetima pa često prođu ispod radara, zato što na "Aktualcu" imaju kasno pitanje ili nisu dovoljno sadržajni.

"To je sad ta igra svih dionika od kojih netko mora početi preuzimati odgovornost. Mislim da mediji tu imaju najsnažniju ulogu jer vrlo brzo mogu doći do promjene paradigme. Ako to očekujemo od big techa ili društvenih mreža, to se neće dogoditi jer žive od toga. Ako to očekujemo od političara, onda smo u zabludi jer se zadnjih deset godina pokazalo da im ne možemo vjerovati po tom pitanju, iako nisu svi isti. Po meni, mediji bi trebali uzeti puno snažniju ulogu u filtriranju takvih stvari jer, jednostavno, više neće biti interesa", naglasio je.

Pojasnio je da nema nekog modela kojim bi se vratili na početne postavke ili ideale novinarstva i komunikacije u javnom prostoru. Smatra da bismo trebali postavili neka nova pravila i standarde jer, inače, imamo jako negativan trend.

Kako je došlo do srozavanja političke kulture i komunikacije? "Zašto bi neki lokalni šerif ili župan ili vijećnik poštovao pravila ili norme društvene komunikacije ukoliko to premijer ili predsjednik ne čine? Sadržajna rasprava je pala u drugi plan, bavimo se jeftinim emocijama, populizam je jako pridonio tome, kao i ekstremni stavovi. Problemi u našem društvu su nikad kompleksniji, a stalno se nude jeftina i brza rješenja koja nisu realna, koja možda dobro zvuče na prvu, ali nemaju sadržaja u pozadini", rekao je.