
Sukob oko nadležnosti između EPPO-a i USKOK-a u slučaju Beroš-Petrač završio je kao tema u jednom akademskom radu. Napisala su ga i objavila dvojica znanstvenika sa Sveučilišta u Bonnu koji prate europsko pravo. Jedan od njih sprema doktorat na temu korupcije u Hrvatskoj.
Sinan Kurt je znanstveni suradnik i doktorand na Institutu za javno pravo na Sveučilištu u Bonnu, dok je njegov kolega, suautor članka Tim Huyeng također znanstveni suradnik na ovom Institutu, ali predaje sociologiju te piše doktorsku disertaciju o neformalnim institucijama i korupciji u Hrvatskoj.
Njih dvojica detaljno su u članku pod nazivom “Sukob tužitelja” analizirala cijelu kronologiju koja je dovela do sukoba nadležnosti između EPPO-a i USKOK-a.
Kako je USKOK pretekao EPPO?
Među ostalim postavljaju pitanje kako je moguće da je USKOK u zadnji čas pretekao EPPO u finalizaciji akcije uhićenja osumnjičenih i to uz komentar: “Osim ako je riječ o malo vjerojatnoj slučajnosti, trebalo bi se zapitati zašto je domaće tužiteljstvo u najmanju ruku potuklo EPPO u posljednjem trenutku.
Primjećuju kako je razlog za skepsu i činjenica da su EPPO i USKOK osumnjičenima stavili na teret potpuno različite inkriminacije.
Podsjećaju zatim kako je odluka glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića koji je oduzeo slučaj EPPO-u i predao ga USKOK naišla i na međunarodni skepticizam, a sam EPPO upozorio je da hrvatsko zakonodavstvo koje mu je to omogućilo bez opcije da njegovu odluku propituje sud nije u skladu s europskim pravom. Tvrde kako se put do Suda EU-a koji donosi konačnu odluku o nadležnosti mora uspostaviti te navode primjer Njemačke gdje prvu odluku donosi glavni državni odvjetnik, no nezadovoljna strana na nju se može žaliti Saveznom vrhovnom sudu, a nakon njega i Sudu EU-a.
Na kraju zaključuju kako Hrvati i dalje vjeruju europskom tužiteljstvu, dok im povjerenje u domaće pravosuđe pada.
Visoka razina dramatičnosti
Pitali smo Tima Huyenga zašto je baš sukob USKOK-a i EPPO-a izabran kao tema ovog akademskog članka.

“Mi se trudimo obraditi ono što je dostupno kroz službene kanale, iako je jasno da je u Njemačkoj javna pozornost prema problemima vladavine prava vrlo neujednačena. Primjeri Poljske i Mađarske već godinama dominiraju u feljtonima i seminarskim radovima studenata političkih znanosti. Trenutno Malta privlači nešto pažnje zbog slučaja ‘zlatnih putovnica’, dok se o Hrvatskoj rijetko govori. To, s druge strane, predstavlja priliku.
Ovaj slučaj je sam po sebi ima visoku razinu dramatičnosti. Korupcija u zdravstvenom sektoru izaziva reakcije čak i u društvima koja su navikla na korupcijske skandale poput hrvatskog. Ovaj slučaj se posebno ističe jer su žrtve jasno definirane, a počinitelji su svojim WhatsApp porukama doslovno dali lice zločinu. Svaki Hrvat koji je iskusio razočaranje u javnom zdravstvenom sustavu osjeća se pogođenim. Europska javnost bi trebala barem odati priznanje žrtvama ovog sustava kroz pažnju”, rekao nam je.
Kakav ishod je moguć?
“Prvi sukob ovakvog tipa u Hrvatskoj zabilježen je u ožujku 2023., a riječ je o slučaj Fakulteta geodezije, dok su slični konflikti u vezi s nadležnostima EPPO-a zabilježeni i u drugim državama članicama, poput Španjolske i Italije. Međutim, trenutni slučaj dosegnuo je višu razinu eskalacije, što otvara prostor za brojne spekulacije. Odluka EPPO-a da odmah pristupi korištenju Kondicionalnog mehanizma pokazuje ozbiljnost s kojom pristupaju ovom pitanju.
Unatoč tome, osobno smatram da je malo vjerojatno da će se ovaj mehanizam doista primijeniti. Alternativno, Europska komisija mogla bi pokrenuti postupak zbog povrede prava temeljem članka 258. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU), no i ovdje odluka uvelike ovisi o političkoj procjeni i diskreciji. U slučaju nečinjenja Komisije, Europski parlament mogao bi pokrenuti tužbu zbog propusta djelovanja temeljem članka 265. UFEU-a. Članak 7, kao krajnja mjera, koji predviđa suspenziju prava članstva, u ovom trenutku gotovo je isključen.
Ovaj sukob vjerojatno će biti uključen u godišnje Izvješće o vladavini prava koje vodi Komisija. No, kao i u mnogim drugim slučajevima unutar EU-a, mnoga pitanja bit će riješena kroz diplomaciju i dijalog. Takvi procesi često ostaju nevidljivi javnosti, što je nezadovoljavajuće, no EU mora balansirati između odlučne reakcije prema državama članicama i potencijalnih troškova takvog pristupa.
Pretjerana oštrina, poput korištenja Kondicionalnog mehanizma ili drugih maksimalnih mjera, može imati nepredviđene posljedice – primjerice, produbljivanje nepovjerenja prema EU-u među građanima ili jačanje političkih opcija koje koriste ovakve sukobe za daljnju delegitimaciju europskih institucija. Ponekad je, kao i u kaznenom pravu, važnije prilagoditi odgovor kontekstu kako bi se izbjegle dugoročne štete koje bi mogle nadmašiti trenutnu korist od stroge kazne”, ističe Huyeng.
Doktorski rad o korupciji u RH
Za kraj nas je zanimalo kako to da je odabrao korupciju u Hrvatskoj kao temu doktorskog rada.
“Moja disertacija dijelom nastoji biti most koji njemačkom govornom području približava situaciju u Hrvatskoj. Polazište mog rada je promišljanje da proces europeizacije primarno obuhvaća formalne procese, pri čemu se u pristupnim pregovorima najviše pažnje posvećuje prilagodbi zakonodavstva i institucija. Međutim, svaka društvena zajednica živi ne samo od formalnih pravila, već i od neformalnih institucija – navika, običaja, normi. Hrvatska je, kao najmlađa članica EU-a, dugo slovila za ‘uzornog učenika’ u pogledu formalnih kriterija, kako je to 2019. rekla Ursula von der Leyen. Međutim, percepcija Hrvata o vlastitom sustavu je potpuno drugačija.
Posebno me zainteresirala činjenica da mnogi Hrvati žive s dubokim uvjerenjem da je njihovo društvo korumpirano do srži. Kao Nijemca me zanimalo kako je živjeti u takvom okruženju. Što to znači za državnu kulturu ili njemački Staatskultur i kako se to reflektira kroz povijesne, teritorijalne, jezične i mentalitetske aspekte – pa čak i kroz humor. Planiram objaviti rezultate mog istraživanja ove godine”, zaključuje u razgovoru za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare