Tko će posluživati goste? Turizam treba 65.000 sezonaca, a domaćih je tek oko 15 tisuća

Bez obzira na sve to, turistički djelatnici intenzivno se pripremaju za sezonu, što u ovom trenutku ponajprije podrazumijeva popunjavanje potreba za radnicima, stalnima i sezonskima.

Početkom veljače, prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPHH) Bernard Zenzerović HRT-u je iznio procjenu o 65 tisuća sezonskih radnika potrebnih ove godine. Od toga bi, otprilike kao lani, petnaestak tisuća bili domaći, a pedesetak tisuća strani radnici.

Stranih sezonaca 50.000 i domaćih 15.000

Je li ta brojka i dalje aktualna s obzirom na događaje koji su uslijedili u međuvremenu, pitali smo Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma (HUT) i bivšeg ministra turizma.

"Da, brojka od 65 tisuća sezonskih radnika je aktualna i predstavlja ključnu potrebu hrvatskog turističkog sektora za nadolazeću sezonu. Ona se sastoji od oko 50 tisuća sezonskih radnika iz trećih zemalja i 15-tak tisuća iz Hrvatske."

Ostojić kaže i da su velike hotelske kuće uglavnom već popunile broj potrebnih radnika jer su s tim procesom krenule još potkraj prošle turističke godine.

"Treba naglasiti da među sezonskom radnom snagom ima 30 do 40 posto tzv. povratnika, odnosno ljudi koji su i prošle godine radili u ovdašnjim hotelskim kompanijama."

Kada su u pitanju domaći sezonci, lani ih je posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) radilo 13.528. No potražnja je premašivala tu brojku i poslodavci su ih tražili pet tisuća više, barem preko HZZ-a.

Inače, podaci HZZ-a jasno pokazuju kontinuirani pad broja domaćih sezonskih radnika iz godine u godinu. Najviše ih je bilo od 2013. do 2016. kada je nezaposlenost bila na vrhuncu. Svake godine u tom razdoblju više od 40 tisuća domaćih sezonaca išlo je na Jadran, a najviše 2015. godine - 41.467. Potom je brojka počela padati, što zbog rasta zaposlenosti, a što zbog velikog priljeva stranih radnika iz trećih zemalja. Već 2020. brojka iz 2015. bila je prepolovljena. Te je godine bilo 21.031 domaćih sezonskih radnika, da bi lani njihov broj pao na 13 i pol tisuća.

"Domaći ljudi su temelj turističke usluge"

Ostojić napominje kako se očekivanja za nadolazeću turističku sezonu temelje na stabiliziranim pokazateljima.

"To znači da bi struktura radne snage trebala biti vrlo slična prošlogodišnjoj, uz zadržavanje postojećeg omjera. Većinu, oko 60 posto radne snage (i stalno zaposleni i sezonci, nap.a.) i dalje bi trebali činiti domaći radnici, jer turistički sektor snažno naglašava kako domaći ljudi moraju ostati temelj i nositelji kvalitete turističke usluge. Preostalih 40 posto radne snage činit će stranci iz trećih zemalja, koji su nužna pomoć u vršnim opterećenjima tijekom sezone", dodao je.

Odakle dolazi najviše stranih sezonaca

Ostojića smo upitali i kakva je struktura stranih radnika u hrvatskom turizmu, s obzirom na zemlje iz kojih dolaze.

"Oko 20 posto ukupne radne snage dolazi iz zemalja regije, što je prirodni bazen radne snage zbog blizine i sličnosti tržišta. A još oko 20 posto ukupne radne snage dolazi iz dalekih zemalja. Kao najčešće destinacije iz kojih dolaze ti radnici navode se Filipini, Indija i Nepal. Ovaj omjer potvrđuje strategiju sektora u kojoj se nastoji maksimalno osloniti na domaću radnu snagu, dok se strana radna snaga angažira kao nužna dopuna za popunjavanje deficita koji se ne može pokriti na domaćem tržištu rada", objasnio je.