Zašto nešto "u Osijeku košta x, a na otocima x + 1"?

Kazao je kako "nije normalno" da proizvodi u kontinentalnom dijelu Hrvatske budu osjetno jeftiniji nego u priobalju i na otocima.

"Ne može biti tako da nešto što košta u Osijeku x, ovdje košta x plus jedan, plus dva ili plus tri. To nije normalno. Pogotovo ako je isti proizvod i tu svi moraju biti razumni", poručio je premijer s Hvara.

Pet proizvoda u fiktivnoj košarici

Tragom premijerove tvrdnje o razlici u cijenama na obali i na kontinentu usporedili smo cijene proizvoda iste vrste, količine i istih proizvođača u Osijeku, koji je premijer istaknuo za primjer, i na Hvaru gdje je dao izjavu.

U nasumičnu potrošačku košaricu ubacili smo pet proizvoda za koje je velika vjerojatnost da će ih tijekom ljetnih mjeseci kupiti i turist na Hvaru i "običan" kupac u Osijeku. Riječ je o proizvodima koji nisu na popisu onih kojima su ograničene cijene. Ne navodimo ni brendove, odnosno nazive proizvođača nego samo vrstu proizvoda.

U tu smo zamišljenu potrošačku košaricu ubacili:

• losion za sunčanje, zaštitni faktor 30, 200 mililitara
• vlažne maramice, pakiranje sa 72 komada
• domaće pivo u limenci, 0,5 litara
• instant kavu, 190 grama + 20 grama gratis
• sladoled vanilija-čokolada, 1 litra

Hvarska košarica skuplja od osječke

Budući da spomenuti proizvodi ipak imaju različite cijene u pojedinim trgovinama, uračunali smo najviše cijene u Osijeku i Hvaru.

Losion za sunčanje

Osijek: 12,99 €

Hvar: 13,70 €

Vlažne maramice

Osijek: 1,79 €

Hvar: 2,55 €

Domaće pivo u limenci

Osijek: 1,55 €

Hvar: 1,79 €

Instant kava

Osijek: 14,49 €

Hvar: 15,59 €

Sladoled vanilija-čokolada

Osijek: 2,99 €

Hvar: 3,49 €

Košarica s tih pet istovjetnih proizvoda u Osijeku košta 33,81 euro, a u Hvaru 37,12 eura. U Hvaru je skuplja za 3,31 euro, što potvrđuje premijerovu tvrdnju.

"Cijene se ne formiraju kako to žele političari"

Ekonomskog analitičara Damira Novotnyja pitali smo bi li ekonomski bilo održivo kada bi trgovački lanci držali iste cijene proizvoda u Osijeku i u Hvaru ili igdje drugdje na kontinentu i na obali.

"Cijene na tržištu ne formiraju se onako kako bi to željeli političari ili kupci. One imaju svoje zakonitosti. Važni su troškovni faktori, ali je puno važniji odnos ponude i potražnje koji definira cijene. Uzmemo li za primjer šalicu kave kao jedan od proizvoda dnevne potrošnje čija je konzumacija dnevni ritual barem 90 posto naših građana, cijena u Slavoniji je 1,30 eura, a u Dubrovniku 3,50 eura. U Dubrovniku se cijena kave, a i ostaloga, formira prema očekivanjima tamošnjih potrošača, a ljeti su to većinom turisti", objašnjava Novotny.

I troškovi transporta proizvoda u trgovine na otocima znatno su veći nego kada se transportiraju drugdje.

"Često spominjem primjer Dugog otoka koji zimi ima tisuću stanovnika, a ljeti dvadeset tisuća", govori Novotny.

"Tamo morate imati trgovinu, neku samoposlugu, otvorenu cijele godine i ljude koji tamo rade da bi dočekali turističku sezonu. Izvan sezone, kada nema turista, dio te robe se pokvari i treba je baciti. Ili kad imate napunjene trgovine u turističkoj sezoni, a turista nema u očekivanom broju. Sve to također utječe na formiranje cijena."

"Nemoguće je posvuda imati iste cijene"

Ukratko, ističe Novotny, u Hrvatskoj je nemoguće posvuda imati iste cijene u trgovinama baš zbog neravnoteže između jadranske i kontinentalne Hrvatske.

"U jadranskoj Hrvatskoj je velika potrošnja jer tamo ljeti dođe dvadesetak milijuna turista. Oni u kratkom roku formiraju veliku potražnju pa tržište morate opskrbiti kako znate i umijete jer znate da turist ne može doći na - opet za primjer spominjem Dugi otok - a da tamo ne nađe sve ono što mu treba. Pa zbog te potražnje u ljetnim mjesecima postoji, nažalost, neravnoteža između jadranske i kontinentalne Hrvatske. Stoga su cijene različite jer se formiraju na različite načine. Nije to neobična pojava, tako je i u drugim zemljama", kazao je Novotny.

S jedne strane šteta, s druge korist

U tom smislu, kolateralna žrtva je domaće stanovništvo u priobalju, a naročito na otocima. No Novotny napominje kako postoji i kolateralna korist.

"Tamošnji ljudi jesu kolateralne žrtve, ali isto tako uživaju u položajnoj renti koju daje jadranska obala i profitiraju od tog turističkog položaja. Vidimo da je siva ekonomija tamo sveprisutna i da oni koji iznajmljuju imaju korist od velikog broja turista. S druge strane imaju štetu zbog visokih cijena, loše komunalne infrastrukture i velike količine otpada koji se gomila zbog velikog broja turista. Sve su to štete i koristi od turizma", ustvrdio je Novotny.