Velike promjene na ratištu u Ukrajini. Barić: Rusija više ne može ostvariti ciljeve. To će biti zamrznuti sukob

Dugotrajni iscrpljujući rat isprva nije silazio s naslovnica portala bivajući praćen skoro u realnom vremenu, iz sata u sat. No mijenjao se intenzitet sukoba, a i drugi globalno važni događaji potiskivali su vijesti s tamošnjeg ratišta. Pogotovo nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. i izraelskim osvetničkim pohodom na Gazu.

Ukrajina se vratila u žižu svjetske pažnje pobjedom Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u zbog njegovih najava da će okončati taj rat u nekoliko dana. To se nije dogodilo, ali je američka pomoć Ukrajini smanjena, dok je međunarodni imidž izoliranog ruskog predsjednika Vladimira Putina djelomično rehabilitiran njegovim susretom s Trumpom na Aljasci u kolovozu prošle godine.

Još je više rat u Ukrajini poguran u drugi plan kada su krajem veljače ove godine SAD i Izrael napali Iran otvorivši time sukob na Bliskom istoku koji se odražava na skoro cijeli svijet.

"Promijenio se karakter tog rata"

Kakva je, u sjeni sukoba na Bliskom istoku trenutna situacija na ukrajinsko-ruskom ratištu, s kakvim perspektivama i što se suštinski promijenilo u tom sukobu u protekle četiri godine, pitali smo vojnog analitičara Roberta Barića. Dio odgovora na ta pitanja dao nam je izravno, a dijelom nas uputio na svoju analizu koju je prije nekoliko dana objavio na Facebooku.

"Potpuno se promijenio karakter tog rata. Rusija više ne može ostvariti svoje ciljeve i Putin će očajnički pokušati izvesti ljetnu ofenzivu, nakon što je proljetna propala. Čak i da zauzme ukrajinski prsten utvrda u Donjecku, što ne može ove godine, Ukrajinci su uspjeli ovoga puta napraviti posve novu liniju po svim pravilima koja će zaustaviti daljnje ruske prodore. A pitanje je koliko Rusija može održavati pritisak. Sve u svemu, to će biti dugotrajno zamrznuti sukob", rekao nam je Barić.

Ukrajina preuzela inicijativu na bojištu

Obrat situacije koji vodi zamrznutom sukobu dogodio se, tvrdi Barić, prije šest mjeseci kada je Ukrajina preuzela inicijativu na bojištu.

"Rusija je od početka 2024. pa sve do početka ove godine držala inicijativu. Ukrajinski pokušaji da ofenzivom prema Kursku u kolovozu i rujnu 2024. prisile protivnika na povlačenje dijela snaga iz Donbasa i zaustave napredovanja nisu dali rezultat. No situacija se sada mijenja", ističe Barić.

Jedan od uzorka tomu je, kaže Barić, tekuća ukrajinska kampanja zračnih udara korištenjem besposadnih sustava iliti dronova, započeta početkom 2024. godine, a intenzivirana prošloga ljeta. Pritom naglašava kako Ukrajina sada sama proizvodi oko 90 posto bespilotnih letjelica koje koristi u napadima.

Ukrajina promijenila strategiju ratovanja

Strateška promjena ratovanja dogodila se, pak, krajem 2024. kada je Ukrajina, ističe Barić, s pokušaja vojnog oslobađanja okupiranih dijelova zemlje prešla na strateško neutraliziranje Rusije i "degradiranje njenih ekonomskih sposobnosti".

"To znači da je daljnje ukrajinsko djelovanje zasnovano na vođenju dugotrajnog asimetričnog rata koji će oslabiti rusku ekonomiju, a posebno obrambenu industriju, lomiti podršku ruske populacije za daljim vođenjem rata i degradirati vojne sposobnosti."

Glavni ukrajinski ciljevi u Rusiji su kritična energetska infrastruktura i tvornice u kojima se proizvode ključne komponente za oružane sustave čim se, dodaje Barić, treba dovesti u pitanje rusko generiranje sposobnosti za daljnje vođenje rata te ubrzati pogoršanje ekonomske situacije u zemlji.

Pripremaju se za protuudar

A na operativnoj razini, glavna meta ukrajinskih snaga su ruska logistika i opskrbne linije.

"Kroz poremećaj logistike nastoji se zaustaviti raspored ruskih postrojbi na bojištu. Primarni ciljevi su željezničke, cestovne i pomorske komunikacije i logistička središta."

Time se želi smanjiti sposobnost ruskih snaga za napade i pripremiti uvjete za mogući ukrajinski protuudar iduće godine.

Na temelju podataka iz otvorenih izvora procjenjuje se da je od početka godine Ukrajina izvela najmanje tisuću takvih napada na ruske ciljeve i da ih svakoga tjedna izbodi stotinjak.

"Logističko zaključavanje" Krima

"Primjer ukrajinskog djelovanja na operativnoj razini su kampanja usmjerena prema izoliranju tzv. južnog kopnenog mosta prema Krimu, sustavni napadi na komunikacije koje povezuju Krim i okupirani dio Donbasa s Rusijom, ali i udari na području okupiranog Luhanska", ističe Barić.

On podsjeća kako je do svibnja ove godine to bila kampanja "u sjeni" dok 27. svibnja ukrajinski ministar obrane Mihailo Fedorov nije javno objavio njezino provođenje kroz strategiju "logističkog zaključavanja" Krima.

"Ako ukrajinska strana bude sposobna održavati pa i povećati intenzitet i obim napada, u roku šest do devet mjeseci može se postići potpuna kontrola Kijeva nad opskrbnim linijama prema Krimu i Donbasu", smatra Barić.

Hoće li Rusija biti sposobna za ljetnu ofenzivu?

Prema njegovoj procjeni, riječ je o prvoj fazi kampanje zračnih udara korištenjem bespilotnih sustava protiv ruske logistike u operativnoj dubini bojišta na koja ruska strana trenutno nema učinkovitog odgovora.

"Već se vide prvi učinci ukrajinskih napada. Transport osoblja i materijalnih sredstava traži više vremena, čime se povećavaju i pauze između ruskih napada. Vidljiv je i manji broj ruskih vojnika koji sudjeluju u napadima. Ako ukrajinska strana nastavi sa povećavanjem broja ubijenih i ranjenih ruskih vojnika, ne samo da će se smanjiti broj ruskih napada, već suprotna strana neće imati dovoljno ljudi za obranu sadašnjih položaja. To omogućava ukrajinskoj strani poduzimanje manjih lokalnih protunapada."

Uspije li Ukrajina intenziviranjem napada ovoga mjeseca neutralizirati rusku logistiku i izolirati okupirane dijelove svoga teritorija, Barić kaže da će tada postati upitno može li Rusija uopće biti sposobna pokrenuti ljetnu ofenzivu ili će morati preći u obranu.