Naravno da Vlada prati situaciju s rastom cijena, da smo svi zajedno oprezni u pogledu inflacije koja je bila pomalo zaboravljena posljednjih godina. U svakom slučaju, nitko nije sklon intervenirati u cijeni, ali ako doista dođe do potrebe Vlada će iskoristiti mehanizme koji su mogući. Treba reći da su inflacija i poskupljenje monetarni fenomen, tako da određene instrumente ima HNB, a sve druge aktivnosti će eventualno Vlada obaviti u suradnji s HNB-om koji je zadužen za stabilnost cijena, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Inflacija je najvećim dijelom uvezena. Riječ je o mnogim poremećajima na svjetskom tržištu, o poremećajima koje je uveo covid, a utječu prije svega na energiju i transport. Inflacija utječe i na porast cijena, a time ozbiljno i na standard hrvatskog stanovništva, poručila je ministrica.

“Kao u bilo kojem slučaju do sada, a mnogi su bili teški, Vlada ima određene mehanizme pomoću kojih može intervenirati ako dođe do takvih potreba. Kao što je i resorni ministar najavio, a po uputi predsjednika Vlade, rade se određene analize u pogledu učinaka takvih promjena”, rekla je ministrica za HRT.

Do kad će cijene rasti?

Poskupljenje energenata prelit će se na poskupljenje krajnjih dobara i proizvod. Do kada će cijene ići gore, Vučković je rekla da nije zahvalno predviđati. Naglasila je kako su i analitičari oprezni, no još uvijek mnogi vjeruju da je riječ o poremećaju koji nije dugotrajnog karaktera.

“Predviđa se da bi se cijene mogle stabilizirati do kraja 2022. godine, no treba reći da je to jako teško sa sigurnošću predvidjeti. Riječ je o poremećaju koji je prije svega uzrokovan COVID-om – poremetili su se lanci opskrbe, poskupljuje prijevoz, imamo poremećaj kod osiguranja radne snage. Valja motivirati ljude na cijepljenje jer to povećava dostupnost radne snage. Treći razlog, na koji ne možemo značajno utjecati, jesu klimatske promjene”, kazala je ministrica.

Hoćemo li imati dovoljno hrane?

Mnogi se pitaju hoće li biti dovoljno hrane s obzirom na poremećaje na globalnom tržištu. Vučković je rekla da se radi o ozbiljnom pitanju o kojem svi trebaju voditi računa, i to ne samo kratkoročno.

“Svi se moramo pitati, do čega može dovesti porast temperature? Što će se dogoditi sa žitaricama i uljaricama, ako one 50 posto sudjeluju u prehrani čovjeka, a u siromašnom svijetu negdje sudjeluju i do 80 posto? To je zadaća pred našom politikom. Mi pratimo lance dobave, oni su za sada prilično stabilni.”

Ako govorimo o našoj samodostatnosti, ministrica Vučković je rekla da smo u vrlo malom broju namirnica i sirovina prehrambeno sigurni.

“To govore naše strateške analize, međutim poduzimamo niz mjera koje doprinose određenim pozitivnim pomacima. Prije svega bih istaknula Program ruralnog razvoja jer on donosi strukturne promjene. Investicije koje se plaćaju iz Programa ruralnog razvoja pokazuju se učinkovitim. Najznačajniji dio sredstava je išao u investicije za poljoprivredu, u razvoj mladih i malih poljoprivrednika i tzv. šumske mjere. Investicije donose napredak, one nisu dovoljne. Dohodovne potpore mi smo donekle izmijenili, a značajnije ćemo ih izmijeniti s primjenom 1. siječnja 2023. Analize su pokazale da bismo ostvarili cilj povećanja količine hrane, a održali kvalitetu, da moramo izvršiti određenu preraspodjelu dohotka. To je jedna potreba da bismo svi bili sigurniji i da bi taj kapilarni sustav funkcionirao”, kaže ministrica.Neispravni proizvodi na policama

S polica trgovina povučeno je više proizvoda nego cijele prošle godine.

“To je svojevrsna kriza s etilen oksidom koji je otkriven u lotu jedne vrste proizvoda porijeklom iz Turske. Mislim da je povučeno nešto više od 80-ak proizvoda, pri čemu se na etilen oksid iznosi između 55 i 60 proizvoda. Rizik po zdravlje stanovništva je jako nizak, to su rekli struka i znanost”, rekla je Vučković dodajući da se kontrolira više.

Upitana imamo li dovoljno kvalitetnih i pripremljenih projekata da bi se sredstva uspješno iskoristila i dao dodatni zamašnjak poljoprivredi, Vučković je odgovorila: “Premijer stalno ističe kolika je strateška važnost hrvatske poljoprivrede i sela. Najprije treba reći da imamo poseban izazov, a odnosi se na sektor stočarstva, koji u outputu hrvatske poljoprivrede sudjeluje ispod 40 posto. U drugim zemljama taj udio premašuje 50 posto. Zato smo predvidjeli dodatnu nacionalnu potporu ovom sektoru. Što se tiče Plana oporavka i otpornosti, omotnica koja se odnosi na poljoprivredu je vrijedna 988 milijuna kuna. Program oporavka i otpornosti se odnosi na četiri reformske grupe aktivnosti: izgradnja logističko distribucijskih centara i nedostajuće infrastrukture za voće i povrće, program komasacije na 18 tisuća hektara, digitalizacija te smanjivanje otpada od hrane te program doniranja.”

Banka hrane

Ministrica se osvrnula i na razvoj tzv. banka hrane.

“Ministarstvo poljoprivrede je osmislilo aplikaciju koja posreduje u lancu opskrbe hrane i trenutno se primjenjuje na pilot području. Pomoću Nacionalnog programa za otpornost i opravak mi ćemo taj program proširiti na cijelu Hrvatsku. Naručili smo izradu studije izvodljivosti uspostave banke hrvatske hrane, a Program otpornosti i oporavka će pomoći da rezultate studije implementiramo u praksi i da opremimo naše posrednike u lancu opskrbe hrane koji posreduju između onih koji imaju viškove i manjkove”, rekla je Vučković.

Zakoni u saborskoj proceduri

Strategija poljoprivrede je u saborskoj proceduri, a predviđa povećanje poljoprivedne proizvodnje do 30 milijardi kuna.

“Analitičari su izjavili da je to prilično ambiciozna cilj, ali izvediv. Obvezali smo se na postizanje određenih međupokazatelja kroz godine pa ćemo pratiti. Želimo povećati vrijednosti u govedarstvu, povećati broj svinja u svinjogojstvu. Počeli smo ulagati u reprodukcijske centre, provodimo strategiju od polja do stola, ciljamo ono što brže stvara vrijednost”, govori ministrica.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu također će brzo u Sabor. Vučković je priznala da ova problematika izaziva burne rasprave i u Ministarstvu poljoprivrede.

“Doista je riječ o najznačajnijem propisu. Zakon je donesen 2018. i donio je niz dobrih strana no uočili smo potrebnu određene dorade. Najveća promjena je sustav bodovanja i natječaja. Raspravu u Saboru čekam s nestrpljenjem”, poručila je ministrica.

Mnogi upozoravaju da bi moglo doći do zlouporabe i malverazcija prilikom dodjele poljoprivrednih zemljišta, prvenstveno vezano uz poticaje.

“Takvu bojazan ne treba odbacivati. Na nama je imati dobar sustav kontrole, biti uporni u tome, precizirati radnje, ne odustajati i stalno i kontinuirano to provoditi. Ljudi s pravom upozoravaju. Hektar je glavni, iz njega se stvara vrijednost, ne iz potpora”, kaže Vučković.

Problem divljači

Što se tiče problema divljači koja uništava poljoprivredne površine, Vučković je rekla da će dio problema otkloniti jedinstva polica osiguranja za promet i usjeve.

“Te javne nabave nažalost nisu imale uspjeha, za promet smo uspjeli. Pokušali smo objedinjeno dobiti onoga tko bi izvršio takvu ponudu, ali nismo imali ponuda na natječaj. No to nije dovoljno. Na snazi je naredba o pojačanom odstrelu, koju smo donijeli prije svega zbog opasnosti od širenja afričke svinjske kuge. Riječ je o višedimenzionalnom problemu, ali slažem se da nešto više i konkretno moramo učiniti”, zaključila je Vučković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.