Zajednica utemeljitelja HDZ-a kritizirala Mesića nakon izjave u Jasenovcu: "Nema mu pomoći..."

U svom su se dopisu osvrnuli na Mesićeve tvrdnje da Andrej Plenković i njegovi suradnici prešutno odobravaju umanjivanje težine zločina iz Drugog svjetskog rata.

"Koncentracijski logor Jasenovac bio je gubilište, jedno od najpoznatijih u Europi, u koje su ljudi dolazili da bi bili ubijeni jer su bili druge vjere ili druge nacionalnosti", istaknuo je Stjepan Mesić.

Pismo potpisuje predsjednik Zajednice Ivica Tafra, a u njemu se ističe da se u Mesićevim riječima radi o ‘političkim konstrukcijama kojima se već desetljećima pokušava delegitimirati suvremena hrvatska država i njezino vodstvo‘.

"Laži treba spominjati da se ne bi ponovile. No Stipi Mesiću nema pomoći. ‘Svjedok Mesić‘ danas tvrdi da je koncentracijski logor Jasenovac bio gubilište, ‘jedno od najpoznatijih u Europi, u koje su ljudi dolazili da bi bili ubijeni jer su bili druge vjere ili druge nacionalnosti‘, a još jučer je tvrdio da je tamo ‘možda netko i preminuo, ali da nitko nije bio ubijen", prenose pismo 24sata.

U pismu se također povlači paralela s Mesićevim istupom iz 2019. godine u Sarajevu, kada je, prema tvrdnjama utemeljitelja, branio simbol petokrake.

Kritiziraju njegove tadašnje teze o Jugoslaviji kao navodno uzornom demokratskom društvu, kao i njegovu ocjenu da je Domovinski rat bio suvišan jer se granice na koncu nisu pomicale.

"Izjavio je da ‘Jugoslavija nije bila unitarna država nego društvo otvorene demokracije i nacionalnih prava‘ i da ‘najkraće rečeno ovaj rat nije bio potreban‘ jer se ‘granice nisu promijenile niti za jedan milimetar‘. On uopće ne percipira činjenicu da smo se borili za samostalnost i da bi bez hrvatskog otpora te granice bile na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag, a Hrvatske ne bi bilo, jer je za njega je položaj Hrvatske u Jugoslaviji bio sasvim ok, a rat za samostalnost ‘nepotreban‘", napisali su.

Osim povijesnih interpretacija, bivšem predsjedniku stavljaju na teret i niz konkretnih poteza:. Optužuju ga tako da je neposredno prije operacije ‘Oluja‘ nastojao izazvati ustavnu krizu, zamjeraju mu provođenje procesa detuđmanizacije i navodnu pasivnost po pitanju zaštite prava Hrvata u BiH.

Prozivaju ga za nekritičko slanje goleme količine državne dokumentacije Haškom sudu, čime je, prema njihovom mišljenju, izravno kriminalizirao tadašnju hrvatsku politiku, a na listu kritika dodali su i njegove aktualne stavove o ratu u Ukrajini