Gdje u Europi zarađujete najviše nakon oporezivanja, i kako stoji Hrvatska?

Godišnja neto zarada, koja odražava ono što ljudi zapravo ponesu kući nakon oporezivanja, za samca bez djece kreće se od 12.967 eura u Mađarskoj do 54.260 eura u Luksemburgu. Ljestvica koju je objavio Eurostat otkriva ogroman jaz među zemljama. Iako se on smanjuje kad se prilagodi kupovnoj moći, i dalje ostaje značajan.

Razlike odražavaju kombinaciju razina plaća, poreznih sustava, doprinosa za socijalno osiguranje i programa obiteljskih naknada. Zemlje s višim plaćama ne kotiraju uvijek tako visoko, kad se u obzir uzmu porezi i troškovi života, piše Euronews.

Što je neto zarada?

Neto zarada mjeri ono što radnici zapravo ponesu kući nakon odbitka poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje. Za kućanstva s djecom uključene su i obiteljske naknade.

Od 2025. godine, prema najnovijim podacima koje je Eurostat objavio sredinom 2026., godišnja neto zarada za samca bez djece koji zarađuje prosječnu plaću u EU iznosi 26.929 eura. No, neto zarada razlikuje se ovisno o obiteljskom statusu i broju uzdržavane djece.

Koje su zemlje s najvišom neto zaradom?

Na vrhu je ljestvice Luksemburg, koji jedini prelazi razinu od 50.000 eura, dok samo dvije zemlje imaju samca koji zarađuje više od 40.000 eura neto godišnje - Irska (44.263 eura) i Danska (41.981 eura).

Prosjek EU je 26.929 eura, a zemlje koje još prelaze granicu od 30 tisuća eura su Nizozemska (36.837 eura), Belgija (34.642 eura), Švedska (34.624 eura), Finska (33.641 eura), Njemačka (31.000 eura) i Francuska (30.832 eura).

Njemačka i Francuska nalaze se tek nešto iznad prosjeka EU, dok su Španjolska i Italija su ispod. Samac u Njemačkoj ili Francuskoj zarađuje najmanje 5.000 eura više od svojih kolega u Španjolskoj i Italiji, gdje godišnja neto zarada iznosi 25.263 eura, odnosno 24.471 eura.

U deset zemalja EU-a godišnja neto zarada pada ispod 20.000 eura. Mađarska (12.967 €), Rumunjska (13.233 €), Grčka (15.050 €), Slovačka (15.686 €) i Poljska (16.163 €) su na dnu ljestvice. Slijede Latvija (16.793 €), Hrvatska (17.256 €), Litva (18.650 €), Češka (19.569 €) i Portugal (19.709 €).

Između 20.000 € i prosjeka EU su Estonija (20.045 €), Slovenija (22.503 €), Cipar (23.524 €) i Malta (25.544 €).

Bugarska je imala najnižu neto zaradu unutar EU u 2024. godini, ali Euronews ju je isključio u iščekivanju potvrde Eurostata zbog neuobičajeno naglog povećanja u ažuriranim podacima.

Kad se uzmu u obzir troškovi života razlika se smanjuje

Razlika između onih s najvišim i najnižim primanjima u Europi mnogo je manja nego što se na prvi pogled čini. Dok je neto zarada u zemlji s najvišim rangom 4,2 puta veća nego u zemlji s najnižim nominalno, razlika pada na 2,3 puta kada se prilagodi kupovnoj moći.

Radnici u zemljama poput Rumunjske i Poljske zarađuju manje u eurima od svojih kolega u zapadnoj Europi, ali niže cijene znače da se njihova zarada više proteže.

Prema PPS-u, prosjek EU iznosi 26.346 eura, u rasponu od 17.509 eura u Grčkoj do 40.846 eura u Luksemburgu. Među četiri najveća gospodarstva EU, Njemačka ima najveću neto zaradu od 28.536 eura. Slijede Španjolska (27.794 eura) te Francuska (27.724 eura), koja je na drugom mjestu u eurima, iako je razlika marginalna. Italija (25.095 €) ostaje ispod prosjeka EU.

Neke zemlje značajno napreduju na ljestvici PPS-a. Rumunjska skače s drugog najnižeg mjesta na sredinu tablice, prestižući nekoliko zemalja. Poljska se također penje iznad Estonije, Latvije i Litve. Španjolska prestiže Francusku i značajno smanjuje razliku s Njemačkom.

S druge strane, Grčka pada na najniže mjesto u EU, spuštajući se ispod Mađarske. Danska također zaostaje za Irskom, Austrijom i Nizozemskom, piše Euronews.

Regionalni trendovi vidljivi su u oba smjera. Zapadnoeuropske zemlje dominiraju u eurima i PPS-u, iako Danska gubi u PPS-u. Istočnoeuropske zemlje, uključujući Rumunjsku, Poljsku i Hrvatsku, napreduju na ljestvici PPS-a jer niži troškovi života djelomično kompenziraju niže nominalne plaće. To pomaže u smanjenju jaza između Istoka i Zapada.

Obiteljski dodaci

Gore navedene brojke odražavaju samca bez djece. Kad se u računicu ubroje uzdržavana djeca, neto zarada i rangiranje značajno se mijenjaju u nekim zemljama koje pružaju velikodušne obiteljske dodatke. Oni mogu biti u obliku dohotka, smanjenja poreza ili novčanih naknada za uzdržavanu djecu.

Uspoređujući samca bez djece i bračni par s jednim zaposlenim i dvoje djece, Njemačka se ističe kao najizdašnija zemlja. Neto zarada za veća je za 53%, s 31.000 eura na 47.424 eura.

S relativno snažnom obiteljskom potporom ističu se i Poljska (39%), Belgija (37%) i Austrija (33%). Među glavnim gospodarstvima, Španjolska pokazuje najmanju razliku od samo 13%, dok Francuska iznosi 26%, a Italija 25%.

Cipar (6%) i dvije nordijske zemlje, Finska (7%) i Švedska (8%), nalaze se na dnu ljestvice. Međutim, to ne znači da obitelji s djecom nemaju potporu, jer se potpora može pružiti putem drugih mehanizama.