Koliko morate mjesečno zarađivati da biste živjeli bez financijskih briga? Evo što kažu brojke

Prema definiciji OECD-a, srednju klasu čine kućanstva čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak između 75 i 200 posto nacionalnog medijana. Viša srednja klasa počinje na 150 posto medijalnog dohotka, što je Euronews uzeo kao okvirni pokazatelj relativno lagodnog života.

Riječ je o ukupnim prihodima kućanstva, uključujući plaće, ulaganja i socijalne naknade, umanjenima za poreze i doprinose te prilagođenima broju članova kućanstva.

Koliko je potrebno za lagodan život?

U 2025. godini medijalni ekvivalentni raspoloživi dohodak u EU-u iznosi 1912 eura mjesečno. Samcu je za dosezanje praga od 150 posto medijana potrebno 2867 eura neto mjesečno.

Među 34 europske zemlje iznosi se kreću od 603 eura u Sjevernoj Makedoniji do 6491 euro u Švicarskoj. Unutar EU-a najniži je prag u Rumunjskoj (1023 eura), a najviši u Luksemburgu (6256 eura).

U Njemačkoj je samcu potrebno 3611 eura, u Francuskoj 3307, Italiji 2758, a Španjolskoj 2546 eura mjesečno.

Prag je niži od 1000 eura u Albaniji (723), Turskoj (755), Crnoj Gori (825) i Srbiji (975 eura). U Portugalu iznosi 1808 eura, Poljskoj 1799, Grčkoj 1463, Bugarskoj 1108, a Mađarskoj 1099 eura. Nisu navedeni podaci za Hrvatsku.

Koliko treba obiteljima?

Par bez djece ne treba dvostruko veći prihod od samca jer dijeli troškove stanovanja i energije. Prema Eurostatovoj metodologiji, paru je potrebno 1,5 puta više, a obitelji s dvoje djece mlađe od 14 godina 2,1 puta više.

Tako je paru u EU-u za dosezanje praga potrebno 4301 euro neto mjesečno, a četveročlanoj obitelji 6021 euro.

Zašto prihod nije jedino mjerilo?

Razlike u cijenama među zemljama otežavaju usporedbu. Kada se iznosi prilagode kupovnoj moći, prag za samca u EU-u iznosi 2830 PPS-a mjesečno. Najniži je u Albaniji (1031 PPS), a najviši u Luksemburgu (4709 PPS).

Profesor Koen Caminada sa Sveučilišta u Leidenu upozorava da isti relativni dohodak ne omogućuje jednak životni standard u svim zemljama. Nacionalni prosjeci pritom prikrivaju regionalne razlike, osobito u troškovima stanovanja.

Ekonomist OECD-a Sebastian Königs ističe da ljudi s nižim prihodima mogu živjeti relativno dobro ako posjeduju nekretninu i žive u području s nižim cijenama.

Caminada dodaje da lagodan život podrazumijeva mogućnost podmirivanja osnovnih troškova, sudjelovanja u društvenom životu, uživanja u slobodnom vremenu i štednje, ali i podnošenja neočekivanih izdataka bez financijskih poteškoća.

Stručnjaci naglašavaju da dohodak od 150 posto nacionalnog medijana nije službeno utvrđen prag lagodnog života niti sam po sebi jamči financijsku sigurnost.