Kome je u Hrvatskoj najteže, a kome najlakše doći do vlastitog doma?

Biznis 05. lis 202216:04
Izvor: N1/Ilustracija

Poljednjih nekoliko godina cijene nekretnina rastu brže od plaća pa je prosječnim hrvatskim građanima stambeni prostor sve nedostupniji.

Tportal je provjerio u kojim gradovima su stanovi najpovoljniji u odnosu na plaće, a u kojima je priuštivost najniža.

VEZANE VIJESTI

Koliko je građanima dostupan kvadratni metar stana u pojedinoj hrvatskoj općini ili gradu, pokazuje indeks priuštivosti, koji mjeri odnos srednje vrijednosti cijene kvadrata stana i prosječnog godišnjeg dohotka po zaposlenom.

Velika analiza hrvatskog tržišta nekretnina Ekonomskog instituta Zagreb pokazuje da su žiteljima gradova smještenih na jadranskoj obali neketnine znantno nedostupnije nego u gradovima kontinentalne Hrvatske.

Vrijednost ‘indeksa priuštivosti’ veća od 30 posto, koja ukazuje da je za jedan kvadratni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježe četiri grada – Dubrovnik, Baška Voda, Hvar i Rovinj.

Najteže do stana Dubrovčani, a najlakše Vukovarci

U najskupljem Dubrovniku zaposleni s prosječnim godišnjim dohotkom može kupiti manje od tri stambena kvadrata. S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje se za prosječni godišnji dohodak može kupiti stan od 48 kvadratnih metara (indeks priuštivosti 2,1).

Među 20 najvećih gradova, uz stanove u Dubrovniku najnepristupačniji su stanovi u Splitu, Zadru i Kaštelima, čiji građani si mogu priuštiti manje od pet kvadratnih metara stambenog prostora za prosječnu godišnju plaću.

Zanimljivo je da Zagreb s najrazvijenijim tržištem nekretnina ima relativno visoku priuštivost stambenog prostora u donosu na ostale veće gradove dobrim dijelom zahvaljujući osjetno višim prosječnim plaćama. Unatoč visokoj cijeni nekretnina, Zagrepčani za prosječni godišnji dohodak mogu kupiti 6,4 kvadrata stana.

Najdostupnije nekretnine u većim gradskim centrima imaju građani Siska, Vinkovaca i Karlovca, koji za prosječnu godišnju plaću mogu kupiti više od 10 stambenih kvadrata.

Kretanje indeksa priuštivosti u posljednjih nekoliko godina pokazuje njegova pad do 2019. i promjenu trenda u 2020. godini, zadnjoj za koje postoje obrađeni podaci. Samo je u Osijeku u 2020. došlo do pada indeksa priuštivosti dok je u ostalim gradovima kvadratni metar stana postao manje priuštiv.

Najveći rast indeksa zabilježen je u Splitu (s 23,9 na 26,2) i Kaštelama (s 18,5 na 20,6), gdje su cijene nekretnina natprosječno rasle zbog povećane turističke potražnje za privatnim smještajem.

U prošloj i ovoj godini izgledno je da je u većini gradskih središta došlo do osjetnijeg pogoršanja indeksa priuštivosti s obzirom na to da je rast cijena nekretnina bio znatno brži od rasta plaća.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar