Tko u Europi plaća najviše za struju i plin?

Cijene goriva naglo su porasle nakon nedavne krize na Bliskom istoku. Potrošačke cijene benzina i dizela značajno su porasle u prosjeku u nekoliko europskih zemalja. Međutim, to nije slučaj s cijenama električne energije za kućanstva, dok su cijene prirodnog plina zabilježile blagi porast u usporedbi s gorivom.

"Tekuća geopolitička napetost na Bliskom istoku u osnovi predstavlja šok u opskrbi gorivom. Kao rezultat toga, izravan utjecaj na europsku opskrbu plinom, a posljedično i na maloprodajne cijene plina, izraženiji je u usporedbi s tržištima električne energije", rekao je za Euronews Business Ioannis Korras, viši analitičar energetskog tržišta u VaasaETT-u.

Prema Indeksu cijena energije za kućanstva (HEPI), koji sastavljaju Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, cijene električne energije za krajnje korisnike u kućanstvima pale su u prosjeku za 3,1% u glavnim gradovima EU između 2. veljače 2026. i 1. travnja 2026.

Pale su s 26,13 centi po kWh na 25,31 c€/kWh tijekom tog razdoblja. Estonski glavni grad Tallinn zabilježio je najveći pad od 19%, a slijede Kopenhagen (15,9%), Stockholm (15,2%) i Ljubljana (15%). Helsinki (11,9%), Riga (11,6%) i Madrid (10,9%) također su zabilježili pad od preko 10%.

Korras je napomenuo da proljeće obično predstavlja prijelazno razdoblje koje karakterizira povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i relativno umjerena potražnja, nakon zimske sezone grijanja i prije ljetnih vrhunaca potražnje za hlađenjem.

"Ova sezonska dinamika omogućuje tržištima poput nordijskih zemalja i Iberije da imaju koristi od smanjenja cijena, što učinkovito pokazuje određeni stupanj odvajanja od cjenovnih pritisaka uzrokovanih gorivom", rekao je.

Postoje slučajevi poput Španjolske, Velike Britanije i Cipra, gdje su vladine intervencije ublažile utjecaj na kućanstva fiskalnim mjerama, uključujući smanjenje poreza na energiju ili PDV-a. Rim je zabilježio najveći porast od 7,9%. Porast je bio veći od 3% i u Dublinu (5,7%), Lisabonu (5,4%) i Ateni (3,3%).

Cijene električne energije za kućanstva ostale su nepromijenjene ili su zabilježile vrlo male promjene u nekoliko europskih prijestolnica.

Korras je naglasio da tržišta s većim udjelom proizvodnje plina, posebno ona gdje plin često određuje graničnu cijenu električne energije (npr. Italija, Irska i Grčka), imaju tendenciju jačeg porasta veleprodajnih cijena električne energije, a posljedično i računa krajnjih korisnika.

Promjena cijena plina

Cijene plina za kućanstva porasle su za 6,8% u glavnim gradovima EU-a u tom razdoblju, s 10,67 c€/kWh na 11,40 c€/kWh.

Osim nekoliko gradova, cijene plina za kućanstva zabilježile su značajan porast. Bruxelles (28,8%), Berlin (28,6%) i Atena (21,3%) zabilježili su porast od preko 20%. Porast je premašio 10% i u Beču (16,9%), Amsterdamu (14,8%) i Rimu (10,9%). Iznad prosjeka EU-a nalaze se i Bukurešt (8,9%), Riga (8,7%), London (8,6%), Pariz (7,9%) i Tallinn (7,2%). Nasuprot tome, Madrid je zabilježio najveći pad od 7,9%, a slijede ga Ljubljana (4%) i Varšava (3,5%).

"Razlika između kretanja cijena električne energije i plina u travnju naglašava značajno 'strukturno razdvajanje' na europskim tržištima, potaknuto razlikama u miksu goriva i vladinim intervencijama. Dok su cijene plina uglavnom bile uzrokovane globalnim ograničenjima opskrbe i geopolitičkim rizikom, na tržišta električne energije utjecali su i lokalni trendovi i politike proizvodnje", rekao je Korras.

Tko najviše plaća za energiju nakon iranske krize?

Početkom travnja cijene električne energije za kućanstva uvelike se razlikuju u europskim glavnim gradovima. Kućanstva u Bernu (cca 39,1 €), Bruxellesu (cca 39 €), Dublinu (cca 38,5 €), Berlinu (cca 38,4 €), Pragu (cca 36,3 €) i Londonu (cca 35,8 €) plaćaju najviše po kWh nominalno.

Prosjek za glavne gradove EU iznosi 25,3 €. Kijev (cca 8,5 €), Budimpešta (cca 9,6 €), Podgorica (cca 11,3 €) i Beograd (cca 11,6 €) nude najjeftiniju električnu energiju za kućanstva. U Parizu je 27,2 €, dok je u Madridu 21,9 €.

Razlika u cijenama plina također je upečatljiva u nominalnom smislu među glavnim gradovima. Kreće se od 1,6 € u Kijevu do 35,8 € u Stockholmu, dok je prosjek EU 11,4 €. Amsterdam (20,3 €), Bern (15,7 €), Beč (15,1 €), Rim (14,9 €) i Lisabon (14,1 €) slijede švedsku prijestolnicu.

Nakon Kijeva, Budimpešta (2,7 €), Beograd (4,6 €) i Zagreb (4,6 €) nude najjeftiniji plin za stanovnike. Osim Rima, Pariz (13,8 €) i Berlin (13,2 €) su iznad prosjeka EU, dok su London (8,7 €) i Madrid (8,6 €) ispod. Udio poreza i troškova dostave značajno varira od zemlje do zemlje, što vlade mogu mijenjati ovisno o okolnostima.