"Bit će još gore." Drugi najhladniji glavni grad na svijetu bilježi rekordne vrućine

Temperatura je 14. srpnja dosegnula 39,5 °C, čime je srušen prethodni rekord za taj datum od 35,3 °C, postavljen prije 34 godine. Samo tri tjedna ranije, 23. lipnja, grad je također zabilježio novi rekord od 36,8 °C, nadmašivši dotadašnji rekord od 36,4 °C iz 1941., prenosi Euronews.

Stanovnici su i prošloga tjedna putem kazahstanskog sustava za hitna upozorenja 112 primali upozorenja dok su se temperature zadržavale oko 36 °C.

Astana nije jedina pogođena. Diljem Kazahstana toplinski val podigao je temperature do 44 °C na jugozapadu zemlje te između 45 i 48 °C na jugu i jugoistoku.

Prema podacima Nacionalne hidrometeorološke službe Kazahstana, vrućine će se nastaviti do kraja srpnja, a u najtoplijim zapadnim i južnim dijelovima zemlje očekuju se temperature između 35 i 45 °C.

Ovoga ljeta društvene mreže ponovno su preplavili videozapisi iz južnog Kazahstana na kojima stanovnici prže jaja na površinama ugrijanima suncem dok temperature prelaze 40 °C.

Zdravstveni sustav pod pritiskom

Prema podacima UNICEF-a, gotovo tri četvrtine teritorija Kazahstana izloženo je klimatskim rizicima koji utječu na zdravlje ljudi. Nedavno izvješće Svjetske banke upozorilo je da bi se, bez snažnijih mjera prilagodbe, broj smrti povezanih s vrućinama u gradovima Europe i središnje Azije mogao utrostručiti do 2050. godine.

Unatoč tome, nije moguće utvrditi koliko ljudi u Kazahstanu svake godine umre zbog ekstremnih vrućina. Odgovarajući na upit Euronewsa, kazahstansko Ministarstvo zdravstva priopćilo je da država trenutačno ne vodi zasebnu nacionalnu statistiku smrtnosti povezane s toplinskim valovima.

Ministarstvo je također priznalo da Kazahstan još nema nacionalni Akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućina koji bi bio u potpunosti usklađen s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, iako su neki njegovi elementi već uvedeni. Među njima su javna upozorenja na vrućine i zdravstveni savjeti, posebno za ranjive skupine poput starijih osoba, djece i kroničnih bolesnika.

Vlasti navode da rade na unaprjeđenju praćenja zdravstvenih posljedica klimatskih promjena, uključujući metode za procjenu smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama.

Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu Hans Henri P. Kluge upozorava da središnju Aziju očekuje nagli porast smrtnosti povezane s toplinskim valovima kako se klima bude zagrijavala.

"Vlade moraju djelovati odmah"

"Projekcije pokazuju da će Kazahstan i Uzbekistan u bliskoj budućnosti bilježiti najveći rast stope smrtnosti povezane s toplinskim valovima u središnjoj Aziji, čak i prema umjerenim klimatskim scenarijima. Nažalost, situacija će postati još gora."

Ističe da vlade moraju djelovati odmah, a ne čekati novi toplinski val.

"Svaka država, uključujući Kazahstan, treba imati akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućina prije sljedećeg ljeta, a ne tijekom njega."

Prema podacima WHO-a, zemlje koje su uvele takve planove smanjile su višak smrtnosti povezan s vrućinama za oko 25 posto.

Kluge upozorava da bi odgađanje mjera moglo imati posebno visoku cijenu u središnjoj Aziji, gdje velik dio stanovništva živi u ruralnim područjima i ima ograničen pristup rashlađivanju.

Dugoročni klimatski trend

Nedavni toplinski val nije izoliran vremenski događaj, nego dio dugotrajnog trenda zatopljenja. Prema podacima Kazhydrometa, Kazahstan se zagrijava brže od svjetskog prosjeka. Tijekom 2025. godine zemlja je zabilježila najtopliju godinu otkad postoje mjerenja, a prosječna temperatura zraka bila je 2,98 °C viša od klimatskog prosjeka.

Istodobno raste broj dana s temperaturama iznad 30 °C i 35 °C, što povećava rizik od suša, posebno u južnim i zapadnim dijelovima zemlje.

Ekstremne vrućine povećavaju i opasnost od šumskih požara. Prema podacima kazahstanskog Ministarstva ekologije, gotovo svi dosad zabilježeni šumski požari ugašeni su ili stavljeni pod nadzor, no vlasti upozoravaju da opasnost od novih požara ostaje velika dok god traju visoke temperature.

Posljedice klimatskih promjena ne očituju se samo u toplijim ljetima. Ranije topljenje snijega uzrokuje ranije proljetne poplave, što otežava zadržavanje vode u akumulacijama za navodnjavanje tijekom ostatka godine. Blaže zime također smanjuju količinu vlage koja prodire u dublje slojeve tla, što može negativno utjecati na prinose usjeva.

Svjetska meteorološka organizacija navodi da se cijela središnja Azija zagrijava brže od globalnog prosjeka. Stručnjaci objašnjavaju da unutrašnji položaj regije, daleko od oceana, omogućuje kopnu da se zagrijava znatno brže nego obalna područja.

"Gotovo cijela regija tijekom toplijeg dijela godine bilježi sve češće i dugotrajnije toplinske valove", rekao je Saulet Sakenov, analitičar klimatskih projekata u Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Kazahstanu.

Prema njegovim riječima, kazahstanski ledenjaci od 1950. izgubili su između 14 i 30 posto svoje mase. Iako ubrzano topljenje zasad privremeno povećava protok rijeka, upozorava da će se taj trend s vremenom preokrenuti.

"Do kraja stoljeća, kada se zalihe ledenjaka iscrpe, suočit ćemo se s razdobljem ozbiljnog nedostatka vode. Protok rijeka Sir Darje, Ili i drugih planinskih riječnih slivova znatno će se smanjiti, što će stvoriti rizike za sigurnost opskrbe vodom, hranom i energijom diljem središnje Azije", rekao je.

Za Kazahstan, jednog od vodećih svjetskih izvoznika pšenice, dugotrajne vrućine i suše predstavljaju prijetnju poljoprivrednim prinosima, produktivnosti pašnjaka i zalihama vode, što izaziva zabrinutost ne samo za domaću poljoprivredu nego i za sigurnost opskrbe hranom u cijeloj regiji.