Ključna atlantska struja bliže je propadanju nego što se dosad mislilo. Posljedice bi bile "katastrofalne"

Ključni atlantski sustav morskih struja čini se znatno sklonijim kolapsu nego što se ranije mislilo, nakon što je novo istraživanje pokazalo da su klimatski modeli koji predviđaju najveće usporavanje zapravo najrealističniji. Znanstvenici su nalaz nazvali „vrlo zabrinjavajućim“, jer bi kolaps imao katastrofalne posljedice za Europu, Afriku i Amerike, piše The Guardian.

Atlantska meridionalna cirkulacija preokretanja

Atlantska meridionalna cirkulacija preokretanja (AMOC) ključni je dio globalnog klimatskog sustava i već je najslabija u posljednjih 1.600 godina zbog klimatske krize. Znanstvenici su 2021. uočili znakove približavanja točki preokreta, a poznato je i da se AMOC u prošlosti već urušio.

Klimatski znanstvenici koriste desetke različitih računalnih modela za procjenu buduće klime, no za složeni AMOC ti modeli daju vrlo različite rezultate – od onih koji ne predviđaju daljnje usporavanje do 2100., do onih koji sugeriraju dramatično usporavanje od oko 65%, čak i uz postupno smanjenje emisija na nulu.

Novo istraživanje kombiniralo je stvarna opažanja oceana s modelima kako bi utvrdilo koji su najpouzdaniji, čime je značajno smanjena nesigurnost. Rezultati pokazuju procijenjeno usporavanje od 42% do 58% do 2100. godine – razinu koja gotovo sigurno vodi prema kolapsu.

AMOC prenosi toplu tropsku vodu prema Europi i Arktiku, gdje se ona hladi i tone, stvarajući duboku povratnu struju. Njegov kolaps pomaknuo bi tropski pojas oborina, o kojem ovise milijuni ljudi za uzgoj hrane, doveo zapadnu Europu do ekstremno hladnih zima i ljetnih suša te povećao razinu mora na Atlantiku za dodatnih 50 do 100 cm.

Dr. Valentin Portmann, voditelj istraživanja iz Francuske, rekao je: „Otkrili smo da će AMOC oslabjeti više nego što sugerira prosjek svih klimatskih modela. To znači da smo bliže točki preokreta.“

"Vrlo zabrinjavajući rezultat"

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke dodao je: „Ovo je važan i vrlo zabrinjavajući rezultat. Pokazuje da su ‘pesimistični’ modeli – koji predviđaju snažno slabljenje do 2100. – nažalost najrealističniji jer se bolje podudaraju s opažanjima.“

Rahmstorf, koji proučava AMOC već 35 godina, naglašava da se kolaps mora izbjeći „pod svaku cijenu“. „Ranije smo procjenjivali rizik na oko 5% i već tada smatrali da je to previše. Sada izgleda da je veći od 50%. Najdramatičnije klimatske promjene u posljednjih 100.000 godina dogodile su se upravo kada je AMOC prelazio u drugo stanje.“

AMOC usporava jer se Arktik zagrijava brže od ostatka planeta. Zbog toga se oceanska voda sporije hladi i tone. Toplija voda je manje gustoće, a dodatno je razrjeđuje povećana količina oborina, što stvara začarani krug koji dodatno usporava cirkulaciju.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, koristilo je nekoliko metoda za usporedbu modela sa stvarnim podacima, pri čemu se metoda „ridge regresije“ pokazala najpouzdanijom.

Znanstvenici ističu da bi stvarno usporavanje moglo biti još veće nego što modeli predviđaju, jer ne uključuju utjecaj otapanja ledenog pokrova Grenlanda, koji dodatno smanjuje slanost oceana.