TEŠKOĆE ZA POČETNIKE
Gdje je najstresnije voziti u Europi? Ovo su najproblematičnije ceste za vozače!

Vožnja u Italiji znatno je stresnija nego u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Francuskoj ili Španjolskoj, pokazalo je jedno istraživanje. No koje su ceste u Europi vozačima najneugodnije?
Zakrčene autoceste, velike rupe na cestama i opasne prometnice. Sve to Poljsku čini možda i najtežim izazovom za vozače početnike.
Prema novom istraživanju, upravo su poljske ceste najzahtjevnije za vožnju u Europi. Zemlja je dobila ocjenu 99,43 od mogućih 100 bodova. Analiza je obuhvatila čimbenike poput prometnih gužvi, kvalitete cesta i gustoće vozila. Što je rezultat viši, to se vožnja smatra stresnijom.
Poljska bilježi jednu od najviših razina prometnih zagušenja, s ocjenom 54,77, uz relativno lošu kvalitetu cesta, ocijenjenu s 4,3 od mogućih sedam bodova. Još ozbiljniji problem predstavlja broj smrtnih stradavanja u prometu, koji iznosi 52 poginule osobe na milijun stanovnika, među najvišima u Europi.

Izvršni direktor Czechvignette Mattijs Wijnmalen rekao je za Europe in Motion da ga prvo mjesto Poljske nije iznenadilo jer se na cestama nalazi više vozila nego što ih postojeća infrastruktura može bez problema podnijeti.
Kao primjer naveo je stariju dionicu autoceste A18 na granici s Njemačkom, gdje vozači odmah nakon ulaska u Poljsku mogu primijetiti izrazito glasnu buku guma pri velikim brzinama, koja se smanjuje tek nakon prelaska na dionice pod upravom drugih cestarskih službi. Prema njegovim riječima, takve nagle promjene u kvaliteti kolnika predstavljaju dodatni izazov za vozače.
Na drugom mjestu nalazi se Češka s ocjenom stresa od 94,92 boda. Visok plasman rezultat je izraženih prometnih gužvi, koje su ocijenjene s 53,5 bodova, te ispodprosječne kvalitete cesta, koja je dobila ocjenu 3,9 od sedam.
Češka također ima jednu od najvećih gustoća vozila u istraživanju, s 608 registriranih vozila na tisuću stanovnika, što dodatno opterećuje prometnu mrežu.
Istraživanje navodi i manje očite izvore stresa za vozače u toj zemlji, uključujući iznenadne pojave guste magle koja smanjuje vidljivost na prometnom koridoru D5 te složene građevinske radove na autocesti D3, gdje se promet preusmjerava na uske paralelne ceste.
Stanje kolnika može predstavljati opasnost
Preostala mjesta među pet najstresnijih zemalja za vožnju zauzimaju Rumunjska, Grčka i Bugarska.
Iako su u tim državama prometne gužve uglavnom manje izražene nego u Poljskoj ili Češkoj, problem predstavljaju sigurnosni rizici. Upravo te zemlje bilježe neke od najviših stopa smrtnosti na cestama među državama obuhvaćenima istraživanjem.
Wijnmalen posebno ističe Rumunjsku, za koju smatra da je iznimno zahtjevna za vozače početnike. Prema njegovim riječima, samo stanje kolnika može predstavljati opasnost i prije nego što se uopće uzmu u obzir prometne gužve.
Dodatne poteškoće stvaraju nagle promjene ograničenja brzine, primjerice smanjenje sa 130 na 40 kilometara na sat u vrlo kratkom razmaku. Takve situacije predstavljaju poseban izazov za neiskusne vozače, koji su pritom pod stalnim nadzorom kamera i policije.
Italija se nalazi na šestom mjestu ljestvice, ponajprije zbog vrlo velike gustoće vozila. U toj zemlji gotovo je registrirano jedno vozilo po stanovniku.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Švedska, Danska, Norveška, Nizozemska i Španjolska, koje su ocijenjene kao najmanje stresne zemlje za vožnju.
Autori istraživanja navode da vozačima posebno zahtjevne mogu biti prijelazne situacije. To uključuje prve kilometre nakon ulaska u drugu državu, iznenadna sužavanja prometnih traka zbog radova ili snalaženje na nepoznatim sustavima naplate cestarine.
Wijnmalen upozorava da u državama poput Bugarske i Rumunjske nadzor brzine počinje odmah po ulasku na autocestu, bez razdoblja prilagodbe za vozače.
"Takav trenutačni pritisak ne vidi se u statističkim pokazateljima, ali upravo u tim situacijama vozači početnici ili stječu samopouzdanje ili ga gube", rekao je.
Istraživanje se temelji na podacima TomTom Traffic Indexa, izvješća ETSC PIN 2025, Svjetskog gospodarskog foruma, Eurostata i World Population Reviewa.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare