Psiholozi izdvojili sedam navika koje mogu kočiti razvoj inteligencije

Određene navike pritom mogu kočiti intelektualni razvoj. One same po sebi ne znače da je netko „manje inteligentan“, ali mogu biti povezane sa slabijim kritičkim razmišljanjem, manjkom samokritičnosti ili poteškoćama u prilagodbi.

Evo sedam obrazaca ponašanja na koje vrijedi obratiti pozornost, piše Nova.rs.

Nedostatak znatiželje

Znatiželja nas potiče da postavljamo pitanja, istražujemo i učimo nešto novo. Ljudi koji rijetko propituju stvari i nemaju potrebu razumjeti kako i zašto nešto funkcionira mogu s vremenom ostati zarobljeni u uskom pogledu na svijet.

Dobra je vijest da se znatiželja može razvijati – dovoljno je početi više promatrati, čitati i postavljati pitanja.

Stalno odgađanje obaveza

Povremeno odgađanje sasvim je uobičajeno, no kada postane svakodnevna navika, može biti povezano s problemima u organizaciji, samodisciplini i donošenju odluka.

Pomagati mogu realno postavljeni ciljevi, razbijanje velikih zadataka na manje korake i bolje upravljanje vremenom.

Ne slušate sugovornika

Nije dovoljno samo čuti što druga osoba govori. Aktivno slušanje podrazumijeva pažnju, razumijevanje i pokušaj da shvatimo tuđu perspektivu.

Dobra sposobnost slušanja pridonosi kvalitetnijoj komunikaciji, boljim odnosima i donošenju promišljenijih odluka.

Teško se prilagođavate promjenama

Kognitivna fleksibilnost jedna je od važnih sposobnosti – odnosno spremnost da promijenimo pristup kada postojeći više ne funkcionira.

Tvrdoglavo držanje starih navika i odbijanje novih rješenja može kočiti učenje i razvoj. Otvorenost prema promjenama, s druge strane, potiče kreativnost i snalažljivost.

Uvjereni ste da sve znate

Samopouzdanje je korisno, ali problem nastaje kada preraste u uvjerenje da uvijek imamo pravo i da od drugih nemamo što naučiti.

Spremnost da priznamo kako nešto ne znamo i da preispitamo vlastite stavove važan je dio intelektualnog razvoja.

Automatski odbacujete tuđa mišljenja

Ne moramo se slagati sa svima, ali sposobnost da saslušamo drugačiji stav pokazuje otvorenost i spremnost na razmišljanje.

Ako svako mišljenje koje se razlikuje od našeg odmah odbacujemo, propuštamo priliku sagledati problem iz druge perspektive i eventualno nešto naučiti.

Nikada ne preispitujete vlastite postupke

Samorefleksija nam omogućuje da prepoznamo vlastite pogreške, motive i obrasce ponašanja. Bez nje lako možemo ponavljati iste pogreške i teško napredovati.

Pomoći mogu iskren razgovor, vođenje dnevnika ili jednostavno povremeno zastajanje i razmišljanje o vlastitim odlukama.

Važno je ipak naglasiti: nijedna od ovih navika sama po sebi ne može biti dokaz "niskog IQ-a" ili nečije inteligencije. Riječ je prije o ponašanjima koja mogu ograničavati učenje, prilagodbu i osobni razvoj.

Inteligencija nije nepromjenjiva osobina. Znatiželja, otvorenost, prilagodljivost i spremnost na učenje mogu se razvijati tijekom cijelog života.