FOTO, VIDEO / Nešto neobično živi u starom gorivu iz brodskih olupina Drugog svjetskog rata

U žestokim pomorskim sukobima koji su bjesnjeli diljem Tihog oceana izgubljeni su brojni ratni brodovi. Njihovi čelični ostaci potonuli su na morsko dno, gdje već desetljećima polako hrđaju i prekrivaju se koraljima, okruženi tišinom i tamom, piše Science Alert.

Kako njihovi trupovi pucaju, gorivo koje je ostalo u spremnicima postupno istječe u okolni morski okoliš. Moglo bi se očekivati da je taj inače otrovni otpad poguban za morski život. No znanstvenici su sada otkrili da se ondje događa nešto prilično neobično.

Istražujući gorivo prikupljeno iz dviju japanskih brodskih olupina u Mikroneziji, znanstvenici su otkrili iznenađujuće raznoliku zajednicu bakterija, uključujući mikroorganizme koji pripadaju skupinama poznatima po tome što se hrane upravo ugljikovodicima zbog kojih je nafta toliko opasna za okoliš.

Njihovo bi otkriće moglo ponuditi nov način rješavanja problema onečišćenja koji se ispod morskih valova skriva već osam desetljeća.

„Unatoč toksičnosti tih ugljikovodika za morske ekosustave i javno zdravlje, i loživo ulje i granični sloj između morske vode i nafte podržavali su raznoliku bakterijsku zajednicu“, napisali su istraživači u znanstvenom radu koji je predvodila mikrobiologinja Awei Bainivalu sa Sveučilišta Južnog Pacifika na Fidžiju.

„Prisutnost poznatih taksonomskih skupina povezanih s ugljikovodicima upućuje na zajednicu oblikovanu dugotrajnom izloženošću ugljikovodicima.“

Na dnu Tihog oceana leže stotine olupina iz Drugog svjetskog rata

Na dnu Tihog oceana ostale su goleme količine ostataka iz Drugog svjetskog rata. Među potopljenim plovilima nalazi se i približno 330 brodova za opskrbu gorivom i tankera koji ondje propadaju, ispuštajući svoj otrovni sadržaj u okolno more.

Laguna Chuuk u Mikroneziji jedno je od područja Tihog oceana s najvećom koncentracijom brodskih olupina. Tijekom Drugog svjetskog rata bila je poznata kao atol Truk i ondje se nalazila glavna japanska pomorska baza na južnopacifičkom bojištu.

Baza je razorena u američkim zračnim napadima 1944. godine, tijekom operacije Hailstone, nakon čega su deseci brodskih olupina ostali razasuti po laguni. Na njezinu dnu nalazi se približno 200.000 tona ostataka potopljenih brodova, za koje je poznato da već desetljećima ispuštaju naftu u more, ugrožavajući ribarstvo i morska staništa.

Posebno su problematični naftni ugljikovodici koji stvaraju takozvane katranske kuglice, nakupine naftnih ostataka koje mogu nanijeti znatnu štetu osjetljivim ekosustavima.

Bainivalu i njezini kolege željeli su otkriti što se točno nalazi u desetljećima starom gorivu koje se zadržalo u laguni Chuuk – kako otrovne kemikalije koje ono sadrži, tako i mikroorganizme koji bi ih mogli razgraditi.

Znanstvenici istražili gorivo iz dviju japanskih olupina

Istraživači su se usredotočili na dva japanska broda koja leže na dnu lagune Chuuk: naftni tanker Shinkoku Maru i Kiyosumi Maru, nekadašnji putničko-teretni brod prenamijenjen za vojnu službu.

Oba broda ispuštaju gorivo u lagunu, ali riječ je o nešto različitim vrstama. Iz broda Shinkoku Maru istječe srednje teško loživo ulje, dok iz broda Kiyosumi Maru istječe teže loživo ulje.

Riječ je o različitim naftnim proizvodima, s različitim mješavinama ugljikovodika, viskoznošću i drugim svojstvima koja mogu utjecati na to koje bakterijske vrste u njima mogu živjeti.

Iako se nafta ispuštena u more može raspršiti, dio goriva na tim brodovima desetljećima je ostao zarobljen u njihovim spremnicima. Kako čelik polako korodira, nastaju novi otvori kroz koje nafta može istjecati, zbog čega olupine postaju dugotrajni izvori neprekidnog onečišćenja.

Istraživači su prikupili uzorke s obje olupine, kao i uzorke s granice između nafte i morske vode na brodu Shinkoku Maru. Uzorci su potom odneseni u laboratorij na analizu.

Znanstvenike su zanimale dvije stvari: kemijski sastav goriva i bakterijske zajednice koje su se u njemu nastanile.

U otrovnom gorivu otkriveno više od 1500 bakterijskih skupina na razini vrste

Kemijski sastav goriva bio je uglavnom očekivan. Obje vrste goriva sadržavale su složenu mješavinu naftnih ugljikovodika, uključujući spojeve za koje je poznato da su otrovni za morski život.

Lakše gorivo iz broda Shinkoku Maru sadržavalo je više hlapljivih aromatskih spojeva, dok je teže gorivo iz broda Kiyosumi Maru bilo osobito bogato postojanijim ugljikovodicima. No bakterijske zajednice pokazale su se doista fascinantnima.

Na temelju sekvenciranja DNK istraživači su u uzorcima identificirali bakterije koje pripadaju 42 koljena, 107 razreda, 249 redova, 432 porodice, 1047 rodova i 1505 taksonomskih skupina na razini vrste, pri čemu su izrazito prevladavale proteobakterije.

Među identificiranim bakterijama bili su i pripadnici rodova Ralstonia, Sphingomonas i Corynebacterium – skupina koje uključuju vrste poznate po sposobnosti razgradnje naftnih ugljikovodika, koje koriste kao izvor ugljika i energije.