Je li ondje pokopan Isus? Arheolozi ispod jeruzalemske crkve otkrili dosad nepoznate tragove

Isus iz Nazareta, prema uvjerenju velike većine suvremenih povjesničara, bio je stvarna povijesna osoba koja je živjela u prvom stoljeću i bila razapeta za vrijeme rimskog upravitelja Poncija Pilata. Kršćani diljem svijeta stoljećima vjeruju da se njegov grob nalazi ispod Crkve Svetoga groba u Jeruzalemu.

Crkva se nalazi u kršćanskoj četvrti Staroga grada Jeruzalema, a pravoslavni kršćani nazivaju je i Crkvom Uskrsnuća. Smatra se jednim od najvažnijih kršćanskih svetišta jer je, prema vjerovanju, izgrađena na mjestu Isusova raspeća, pokopa i uskrsnuća.

Njezinu je gradnju naručio rimski car Konstantin Veliki, a prva je crkva posvećena 335. godine. Tijekom povijesti građevina je više puta uništavana i obnavljana. Među najtežim razaranjima bilo je ono iz 1009. godine, kada je fatimidski kalif al-Hakim teško oštetio crkvu. U desetljećima koja su uslijedila dio građevine je obnovljen.

Nakon što su križari 1099. godine osvojili Jeruzalem, provedene su opsežne preinake. Današnji izgled crkve rezultat je brojnih faza gradnje i obnove.

Budući da crkvu dijeli nekoliko kršćanskih zajednica, dugo su postojala ograničenja za građevinske zahvate, obnovu i arheološka istraživanja. Pojedine su se zajednice bojale da bi promjene mogle ugroziti njihova prava i utjecaj. Nakon postizanja dogovora među uključenim stranama, 2016. godine započela je obnova crkve, prva takva opsežna obnova nakon više od 200 godina, piše Euronews.

Ispod crkve otkriveni vrt, poljoprivredne površine i grobovi

Godine 2022. planirana je opsežna obnova podnih površina crkve, no radovi su prerasli u veliko arheološko istraživanje. Ispod građevine istraživači su pronašli napušteni kamenolom, poljoprivredne površine, vrt i grobove uklesane u stijeni.

Posebnu pozornost privukao je vrt jer se u Evanđelju po Ivanu spominje vrt na mjestu Isusova raspeća. Prema biblijskim opisima, raspeće se dogodilo u blizini jeruzalemskih gradskih granica. I u Poslanici Hebrejima navodi se da je Isus stradao izvan gradskih vrata, što se također podudara s arheološkim nalazima.

Istraživanje vodi Francesca Romana Stasolla sa Sveučilišta La Sapienza u Rimu. Ona smatra da pronađeni ostaci upućuju na nekadašnje grobno područje. Nalazi sugeriraju da se između Golgote, mjesta koje se tradicionalno povezuje s Isusovim raspećem, i groba nekoć nalazilo obrađivano zemljište.

Arheolozi su pronašli i tragove maslina i vinove loze, datirane oko 33. godine, u razdoblje u koje se obično smješta Isusova smrt.

Grobovi uklesani u stijeni također upućuju na postojanje drevnog grobnog područja. U Evanđeljima po Mateju, Marku i Luki Isusov grob opisan je kao grobna komora izdubljena u stijeni, što odgovara onome što su istraživači pronašli.

Arheološki nalazi nisu konačan dokaz

Unatoč važnosti otkrića, pronađeni ostaci ne dokazuju da je Isus pokopan upravo ispod Crkve Svetoga groba, piše Euronews.

Istraživači nisu pronašli natpis koji bi izravno povezivao grob s Isusom. Također nije moguće potvrditi da grobna komora prije njegova pokopa nije bila korištena ni da je pripadala Josipu iz Arimateje, koji je, prema Evanđeljima, Isusa položio u svoj novi grob uklesan u stijeni.

Ni ostaci biljaka zasad se ne mogu precizno datirati u vrijeme Isusova raspeća. Zbog toga istraživanje ne daje konačan odgovor na pitanje gdje je Isus doista pokopan. Ipak, pokazuje da lokacija koju kršćani štuju stoljećima ima geografske i arheološke značajke koje odgovaraju opisima iz Novog zavjeta.