Je li rover na Marsu pronašao drago kamenje? Otkriće iznenadilo znanstvenike

Marsovski rover Perseverance još od 2021. godine istražuje krater Jezero na Marsu. Riječ je o udarnom krateru širokom približno 45 kilometara, u kojem je prije više milijardi godina postojalo jezero.

Dosad je u krateru pronašao već bezbroj zanimljivih stijena koje su privukle pozornost ne samo znanstvenika nego i šire javnosti, osobito kada su otkrića upućivala na mogućnost da je na Marsu barem nekada postojao život.

Ovoga puta rover je pronašao nešto što dosad na Marsu još nije bilo otkriveno.

U ožujku, travnju i srpnju prošle godine naišao je na tri svijetle stijene koje su znanstvenici nazvali Hampden River, Coffee Cove i Smiths Harbour.

Na temelju fotografija i podataka koje je rover poslao na Zemlju utvrdili su da je riječ o takozvanim pomičnim odnosno „odlomljenim stijenama” (engl. float rock), koje više nisu povezane sa stjenovitom podlogom na kojoj su izvorno nastale.

To također znači da su na mjesto na kojem su pronađene mogle biti donesene s nekog drugog područja.

Tijekom jedne od analiza rover je pronađene stijene osvijetlio laserskom svjetlošću. Analiza je pokazala da se u njima nalazi korund, mineral čije dvije varijante na Zemlji vrlo dobro poznajemo.

Nazivamo ih rubin i safir.

Korund je iznimno tvrd mineral koji se uglavnom sastoji od aluminijeva oksida. Drugi je najtvrđi prirodni mineral, odmah nakon dijamanta. Čisti korund je bezbojan, no različite primjese mogu mu dati boju. Njegove najpoznatije dragocjene varijante su rubini, koji crvenu boju dobivaju zbog kroma, te safiri, koji se mogu pojavljivati u različitim bojama.

Još je zanimljivije bilo otkriće da je marsovski korund sadržavao i krom, element koji rubinima na Zemlji daje karakterističnu crvenu boju.

Jesu li, dakle, na Marsu pronađeni rubini?

Znanstvenici su suzdržani kada je riječ o takvoj tvrdnji.

Rover, naime, nije pronašao velike, sjajne crvene dragulje. Dokazi upućuju tek na sitna zrnca korunda zarobljena u stijenama te na prisutnost kroma.

No za znanstvenike vrijednost ovog otkrića ne krije se u karatima.

Za njih je mnogo dragocjenija priča o prošlosti Marsa koju bi prisutnost korunda mogla otkriti.

Osnovno je pitanje kako je korund uopće nastao u krateru Jezero. Prema dosadašnjim spoznajama i razumijevanju geologije Marsa, ondje se, naime, ne bi očekivao.

Korund nastaje pri visokim temperaturama ili u vezi s tektonskim procesima i procesima preobrazbe stijena. Za njegov je nastanak obično potrebno okruženje bogato aluminijem, a siromašno silicijem.

I upravo se tu pojavio problem koji zbunjuje znanstvenike.

Sve tri stijene u kojima je Perseverance otkrio korund sadrže i velike količine plagioklasa, koji pripada skupini aluminijevih silikata.

Prisutnost plagioklasa znači obilje silicija koji veže aluminij, zbog čega ostaje znatno manje mogućnosti za nastanak korunda.

Istodobna prisutnost korunda i plagioklasa u stijeni nije nemoguća, ali za to moraju postojati vrlo specifični uvjeti.

Istraživači sada pokušavaju objasniti kakvi su uvjeti na Marsu omogućili nastanak ove vrlo netipične kombinacije minerala, piše portal Science Alert.

Jedna je mogućnost da su nastali prilikom udara asteroida kojim je nastao krater Jezero. Pri takvim udarima, naime, nastaju visoke temperature i tlakovi potrebni za stvaranje tog minerala.

Svoju su ulogu mogle imati i vruće tekućine koje su nekada cirkulirale kroz stijene. Postoje, naime, dokazi o nekadašnjoj hidrotermalnoj aktivnosti u krateru Jezero.

Takve su tekućine mogle promijeniti kemijski sastav stijena i pomoći u stvaranju okruženja bogatog aluminijem i siromašnog silicijem, potrebnog za nastanak korunda.

Međutim, istraživači naglašavaju da zasad ne mogu isključiti ni druga objašnjenja.

Odgovor bi se mogao skrivati u izvornoj stijenskoj formaciji od koje su se tri stijene odlomile. Budući da je riječ o slobodnim komadima stijena, znanstvenici zasad ne znaju sa sigurnošću gdje su nastale.

Kad bi Perseverance pronašao njihov izvorni položaj, odnosno prvotnu stijensku formaciju, istraživači bi mogli mnogo bolje rekonstruirati okolnosti u kojima je korund nastao.

Još bolji odgovor pružila bi analiza uzorka na Zemlji, no do toga još dugo neće doći.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters.