Oglas

OTKRIĆE ZNANSTVENIKA

Što se krije u Marsovim kraterima? Litice visoke 209 metara mogle bi otkriti tajnu prošlosti planeta

author
Nova.rs
20. stu. 2026. 06:54
mars krateri
Ilustracija je generirana AI-jem

Znanstvenici su na Marsu pronašli 29 neobičnih geoloških formacija koje bi mogle biti ostaci drevnih ledenjaka, a posebno su zanimljive golema strma pročelja visoka i do 209 metara, koja bi mogla otkriti nove pojedinosti o klimatskoj prošlosti Crvenog planeta.

Oglas

Međunarodni tim istraživača identificirao je te formacije u blizini vulkana Alba Mons, na sjevernoj hemisferi Marsa. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Earth and Planetary Science Letters, a upućuju na mogućnost da su strukture nastale tijekom jednog od novijih hladnijih razdoblja u geološkoj povijesti planeta.

Iako je Mars danas hladan i izrazito suh planet, voda je u njegovoj prošlosti imala mnogo važniju ulogu. Znanstvenici već dugo znaju da se velike količine leda nalaze u polarnim područjima, no sve je više dokaza da značajne zalihe smrznute vode postoje i ispod površine drugih dijelova planeta.

Novo otkriće moglo bi pomoći u razumijevanju načina na koji se led nekada kretao i zadržavao na Marsu, ali i ukazati na moguće izvore vode za buduće ljudske misije.

Pregledali 738 kratera i pronašli nešto neočekivano

Istraživači su analizirali snimke NASA-ine letjelice Mars Reconnaissance Orbiter i europske letjelice ExoMars Trace Gas Orbiter.

Pregledali su ukupno 738 kratera, a kombiniranjem snimki iz različitih kutova izradili su trodimenzionalne modele površine kako bi detaljnije proučili neobične geološke strukture.

Na kraju su pronašli 29 naslaga karakterističnog oblika. Od toga se 24 nalaze unutar kratera nastalih udarima nebeskih tijela, dok je preostalih pet otkriveno u drugim udubljenjima.

mars
NASA/Earth Planet

Formacije se protežu niz padine u duljini od jednog do tri kilometra, a završavaju izrazito strmim liticama. Najviša među njima doseže čak 209 metara, dok nagib pojedinih padina iznosi i do 42 stupnja.

Znanstvenici smatraju da je najvjerojatnije riječ o velikim količinama leda koje su se tijekom prošlosti polako pomicale niz padine, slično ledenjacima na Zemlji.

Ipak, za razliku od zemaljskih ledenjaka, marsovske su formacije prekrivene slojevima kamenja, prašine i drugih materijala. Takav zaštitni sloj mogao je spriječiti izravno izlaganje leda rijetkoj Marsovoj atmosferi i omogućiti mu da opstane tijekom vrlo dugog razdoblja.

Zanimljivo je i da se sve pronađene naslage nalaze na padinama okrenutima prema sjevernom polu. Na tim je položajima led zaštićeniji od Sunčeva zračenja, što pogoduje njegovu očuvanju.

Kako su nastale goleme ledene litice?

Jedno od glavnih pitanja na koje su znanstvenici pokušali odgovoriti jest zašto ove formacije završavaju tako neobičnim, strmim liticama.

Na Zemlji ledenjaci najčešće poprimaju karakteristične oblike zbog dugotrajnog kretanja i topljenja leda. Na Marsu su, međutim, uvjeti potpuno drukčiji.

Zbog iznimno niskog atmosferskog tlaka led na površini Marsa može prijeći izravno iz čvrstog u plinovito stanje, bez prethodnog topljenja. Taj se proces naziva sublimacija.

Istraživači pretpostavljaju da su upravo sublimacija i postupno povlačenje ledenih masa doveli do nastanka strmih litica.

Analiza izgleda formacija otkrila je još jednu zanimljivost. Njihovi prednji dijelovi sastoje se od dvije različite cjeline. Gornji dio relativno je gladak i vjerojatno sadržava velike količine leda, dok je donji znatno hrapaviji te se sastoji od velikih količina kamenja i drugih naslaga.

mars
NASA/Earth Planet

Znanstvenici smatraju da je ledenjak tijekom kretanja mogao prenositi kameni materijal, koji se potom nakupljao na njegovu završetku dok je led postupno nestajao.

Kako bi provjerili svoju pretpostavku, marsovske su formacije usporedili sa sličnim strukturama na Islandu. Pritom su pronašli značajne sličnosti s završecima pojedinih ledenjaka prekrivenih kamenim materijalom.

Ipak, upozoravaju da njihovo objašnjenje još treba dodatno provjeriti jer sastav i unutarnja struktura novootkrivenih formacija nisu izravno ispitani.

Mars je nekada imao drukčiju klimu

Ovo bi otkriće moglo pružiti nove informacije o velikim klimatskim promjenama kroz koje je Mars prolazio tijekom svoje povijesti.

Za razliku od Zemlje, čija je os rotacije relativno stabilna, nagib Marsove osi tijekom geološke prošlosti znatno se mijenjao.

Te su promjene utjecale na raspodjelu Sunčeve energije, temperature i kretanje vode između različitih dijelova planeta.

Prema rezultatima klimatskih i računalnih modela, novootkriveni ledenjaci mogli su nastati tijekom jednog od hladnijih razdoblja, kada je Marsova os bila nagnutija nego danas.

U takvim klimatskim uvjetima led se mogao nakupljati i na geografskim širinama na kojima danas nema uvjeta za njegovo dugotrajno stvaranje na otvorenoj površini.

Kasnije klimatske promjene dovele su do postupnog gubitka leda, no pojedine su naslage opstale zahvaljujući svojem položaju unutar kratera i zaštitnom sloju prašine i kamenja.

Struktura tih formacija mogla bi tako sačuvati vrijedne informacije o posljednjim razdobljima intenzivnijeg nakupljanja leda na Marsu.

Otkriće bi moglo biti važno za prve astronaute

Osim za proučavanje Marsove prošlosti, otkriće bi moglo imati i praktičnu vrijednost.

Jedan od najvećih izazova budućih ljudskih misija bit će osiguravanje dovoljnih količina vode. Njezino dopremanje sa Zemlje iznimno je zahtjevno pa znanstvenici pokušavaju pronaći prirodne zalihe koje bi astronauti jednog dana mogli koristiti.

Ako se potvrdi da novootkrivene formacije sadržavaju velike količine vodenog leda, mogle bi postati potencijalni izvori vode za buduće istraživačke misije.

Voda bi se mogla koristiti za piće i održavanje života u svemirskim bazama, ali i kao sirovina za proizvodnju kisika i raketnog goriva.

Ipak, tek treba utvrditi koliko se leda doista nalazi u tim strukturama, na kojoj je dubini zakopan i bi li njegovo izdvajanje bilo tehnički izvedivo.

Znanstvenici zato planiraju detaljnije istražiti to područje Marsa, uključujući preciznije snimanje površine i potragu za sličnim formacijama u drugim dijelovima planeta.

Novo istraživanje pokazuje da Mars, unatoč desetljećima intenzivnog promatranja, još skriva geološke strukture koje znanstvenici tek trebaju razumjeti. Ako se potvrdi pretpostavka da je riječ o ostacima drevnih ledenjaka, goleme litice skrivene u kraterima mogle bi postati važan trag za rekonstrukciju klimatske povijesti Crvenog planeta, ali i planiranje budućeg ljudskog boravka na njemu.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama