"Usta pakla" se bude. Jedan od najopasnijih kratera možda se puni magmom

Vulkan se nalazi samo dvadesetak kilometara od glavnog grada Manague, šireg urbanog područja u kojem živi oko dva milijuna ljudi. Masaya je ujedno i popularna turistička atrakcija koju svake godine posjećuju tisuće ljudi, piše N1 Slovenija.

Iako istraživači zasad nisu utvrdili neposrednu opasnost od erupcije, najnoviji rezultati pokazuju da se podzemni sustav magme ponaša složenije nego što se dosad pretpostavljalo. Zbog toga znanstvenici nastavljaju pratiti promjene na vulkanu kako bi bolje razumjeli njegovu aktivnost i unaprijedili predviđanje mogućih erupcija.

Satelitske snimke otkrile neobične promjene tla

U istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters znanstvenici su analizirali podatke europskog satelita Sentinel-1, koji područje promatra svakih 12 dana.

Satelit bilježi pomicanje Zemljine površine, uključujući njezino podizanje i spuštanje, što može otkriti promjene u kretanju magme ispod vulkana.

Između 2018. i sredine 2022. godine područje iznad središnjeg magmatskog spremnika vulkana Masaya, sjeverno od kratera Santiago, spustilo se za približno tri centimetra. To upućuje na to da je dio magme napustio podzemni spremnik, zbog čega se površina tla snizila.

No između 2022. i 2024. godine zabilježen je obrnut proces – tlo se ponovno počelo podizati. Prema tumačenju istraživača, to bi moglo značiti da se podzemni spremnik ponovno puni magmom.

Posebno ih je iznenadilo ponašanje područja neposredno oko kratera Santiago i njegova jezera lave. Dok se ostatak površine vulkana podizao, tlo oko kratera istodobno se spuštalo.

Istraživači smatraju da bi takav obrazac mogao upućivati na postojanje još jednog, plićeg spremnika magme, smještenog oko 200 metara ispod površine.

Geologinja Lizzie Johnson sa Sveučilišta Pennsylvania State, glavna autorica istraživanja, istaknula je da rezultati upućuju na to da je sustav kretanja magme ispod vulkana složeniji nego što se ranije mislilo.

Zašto je vulkan poznat kao "Usta pakla"?

Masaya je jedan od najaktivnijih vulkana u Srednjoj Americi. Riječ je o vulkanskom kompleksu s velikom bazaltnom kalderom, udubljenjem nastalim urušavanjem tla nakon što se ispraznio dio podzemnog spremnika magme.

Kaldera je duga približno 11, a široka šest kilometara. Unutar nje nalazi se nekoliko vulkanskih stožaca i kratera, među kojima je posebno poznat Santiago.

Krater Santiago nastao je 1853. godine, a danas ima promjer od približno 600 metara. U njemu se više puta pojavilo jezero užarene lave, dok se iz njega neprestano oslobađaju velike količine vulkanskih plinova, osobito sumporova dioksida.

Upravo su užarena lava i opasni plinovi još u vrijeme španjolskih osvajača pridonijeli tome da vulkan dobije zlokobni nadimak La Boca del Infierno, što u prijevodu znači "Usta pakla".

Iako je posljednji veći tok lave zabilježen 1772. godine, Masaya i dalje predstavlja ozbiljan izvor vulkanskih plinova. Njihove koncentracije mogu dosegnuti opasne razine, a emisije sumporova dioksida pridonose nastanku kiselih kiša i mogu ugroziti zdravlje ljudi.

Vulkan je tijekom posljednjih pet desetljeća zabilježio i nekoliko eksplozija, no broj ozlijeđenih ljudi pritom je, srećom, bio malen.

Erupcija nije potvrđena, ali nadzor se nastavlja

Znanstvenici naglašavaju da promjene u pomicanju tla same po sebi ne znače da je erupcija neizbježna. Ipak, ponovno punjenje podzemnog spremnika magmom i neobično ponašanje područja oko kratera važni su pokazatelji koje treba nastaviti istraživati.

Dugoročna mjerenja i računalni modeli trebali bi pomoći u boljem razumijevanju procesa ispod Masaye, ali i unaprijediti praćenje drugih bazaltnih vulkana s jezerima lave.