Znanstvenici izazvali buru: "Stvorite krpelje koji će ljude zaraziti alergijom na meso!"

Istraživači Parker Crutchfield i Blake Hereth sa Sveučilišta Western Michigan 2025. godine objavili su provokativan članak u kojem zastupaju stav da društvo ima moralnu "dužnost" širiti krpelje zaražene sindromom alfa-gal (AGS), odnosno stvoriti genetski modificirane krpelje koji bi prenosili tu bolest.

AGS izaziva alergijske reakcije nakon konzumacije crvenog mesa, uključujući govedinu, svinjetinu, janjetinu, kunićevinu i drugo meso sisavaca, kao i mliječne proizvode te druge proizvode životinjskog podrijetla.

Svoje stajalište autori temelje na uvjerenju da je konzumacija mesa moralno pogrešna zbog patnje životinja i štete koju mesna industrija nanosi okolišu.

Što je AGS?

Sindrom alfa-gal (AGS) bolest je koja se na ljude prenosi ubodom krpelja i uzrokuje alergijske reakcije nakon konzumacije crvenog mesa, uključujući govedinu, svinjetinu, janjetinu, kunićevinu i drugo meso sisavaca, kao i mliječne proizvode te druge proizvode životinjskog podrijetla.

Većina oboljelih ipak može jesti meso peradi, ribu, plodove mora i jaja.

Osjetljivost je vrlo individualna. Neki bolesnici reagiraju samo na meso sisavaca, dok drugi imaju reakcije i na mlijeko i mliječne proizvode, želatinu životinjskog podrijetla ili čak na lijekove i medicinske proizvode koji sadrže sastojke životinjskog podrijetla.

Simptomi variraju od blagih oblika urtikarije ili bolova u želucu do teških slučajeva anafilaksije, pri kojoj dolazi do naglog pada krvnog tlaka i otežanog disanja zbog oticanja dišnih putova.

Bolest sama po sebi nije smrtonosna, ali može zakomplicirati pojedine medicinske zahvate i terapije koje uključuju sastojke životinjskog podrijetla u lijekovima, cjepivima ili kirurškim materijalima. Trenutačno ne postoji lijek, pa oboljeli moraju doživotno izbjegavati proizvode od crvenog mesa.

AGS izaziva ubod krpelja vrste Amblyomma americanum (tzv. lone star tick), koji je raširen diljem SAD-a. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da od AGS-a boluje oko pola milijuna Amerikanaca te da se svake godine zarazi oko 15.000 novih osoba.

Autori smatraju da je jedini razlog zbog kojeg se krpelji koji prenose AGS ne mogu širiti taj što znanstvenici trenutačno nemaju jednostavan i učinkovit način za provedbu takvog projekta u velikim razmjerima.

Zato predlažu razvoj genetski modificiranih krpelja koji bi mogli prenositi ovu bolest.

"Ako smo u pravu, tada danas imamo dužnost istražiti i razviti mogućnosti za širenje AGS-a koji prenose krpelji, a sutra to širenje i provesti", napisali su.

Prema njihovu mišljenju, širenje genetski modificiranih krpelja koji prenose AGS poboljšalo bi svijet i pomoglo ljudima da postanu moralno "kreposniji" jer bi izbjegavali meso.

Autori pritom nisu proveli nikakve medicinske pokuse niti nova istraživanja kojima bi poduprli svoje tvrdnje.

Svoj su rad opisali kao filozofski članak koji primjenjuje etičko promišljanje različitih moralnih teorija, polazeći od pretpostavke da je konzumacija mesa moralno pogrešna.

Biološki terorizam ili legitimni filozofski eksperiment?

Unatoč tome, reakcije javnosti bile su vrlo oštre, a kritičari su ih optužili da zagovaraju namjerno zaražavanje ljudi bolešću, piše Mail Online.

"Namjerno izazivanje iscrpljujuće bolesti kod ljudi užasan je i krajnje zločinački čin koji bi trebao biti najstrože kažnjen", napisao je jedan korisnik društvenih mreža.

"Svima koji bi pokušali širiti alfa-gal trebalo bi suditi za zločine protiv čovječnosti", poručio je jedan komentator na platformi X.

"Tko je odlučio da je jedenje mesa moralno pogrešno? Ljudi nisu biljojedi", napisao je drugi korisnik, dok je treći upitao: "Nije li ovo biološki terorizam? Zar zbog ovoga ne bi trebali završiti u zatvoru?"

Medicinski fakultet Homer Stryker MD School of Medicine pri Sveučilištu Western Michigan branio je objavljeni članak ističući da je riječ o "misaonom eksperimentu".

U izjavi za portal za provjeru činjenica Snopes fakultet je naveo:

"Misaoni eksperimenti dugo su priznata i legitimna filozofska metoda."

"Njihova je svrha istražiti posljedice etičkih stajališta i razotkriti skrivene pretpostavke kako bi ih se moglo kritički preispitati. Ne radi se o političkim prijedlozima niti o kliničkim preporukama."

"Primjer moralnog paternalizma"

Istraživači Reiner Ebert i Christian Koeder u odgovoru objavljenom u časopisu Bioethics napisali su da je prijedlog Crutchfielda i Heretha "moralno neodrživ i kontraproduktivan", iako dijele njihovu zabrinutost za etički odnos prema životinjama.

Prije svega osporavaju pretpostavku da bi izazivanje AGS-a smanjilo ukupnu patnju životinja.

"Dokazi pokazuju da većina ljudi koji prestanu jesti crveno meso poveća konzumaciju peradi i ribe, što dovodi do ukupnog povećanja patnje životinja i broja ubijenih životinja", naveli su.

Osim toga, smatraju da bi namjerno zaražavanje ljudi AGS-om predstavljalo kršenje temeljnih moralnih prava, posebno prava na tjelesni integritet. Autori spornog prijedloga usporedili su koristi namjerne zaraze AGS-om s koristima koje donosi cijepljenje protiv određenih bolesti.

Ebert i Koeder smatraju da je takva usporedba pogrešna.

"Za razliku od cijepljenja, AGS ne donosi nikakvu zdravstvenu korist, uzrokuje doživotne rizike i bio bi uveden na nesrazmjerno prisilan način", istaknuli su.

"Izbjegavanje crvenog mesa zbog straha od alergijskih reakcija odražava osobni interes, a ne moralnu vrlinu", zaključuju autori, upozoravajući da je riječ o "primjeru moralnog paternalizma koji bi mogao izazvati psihološki otpor i moralno protivljenje".