EU planira novi početak u odnosima sa Srbijom uoči izbora

Politico podsjeća da je Skupština Srbije podržala ublažavanje spornih zakonskih odredbi za koje su međunarodni pravni stručnjaci upozoravali da bi narušile neovisnost pravosuđa i oslabile borbu protiv organiziranog kriminala.

Europska komisija sada razmatra načine kako potaknuti Beograd da nastavi s reformama i spriječi ga da odustane od obveza prema Europskoj uniji, rekla su za Politico četiri dužnosnika uključena u izradu plana.

Govorili su pod uvjetom anonimnosti.

Ti planovi EU-a, međutim, bit će odgođeni nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tijekom vikenda najavio da planira podnijeti ostavku i raspisati parlamentarne i predsjedničke izbore, čime je trenutak za takvu inicijativu postao politički osjetljiv.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, sastala se s Vučićem tijekom samita u Crnoj Gori ranije ovog mjeseca. Tom su prilikom razgovarali o mogućnosti da Beograd bude "nagrađen" ako odustane od zakona koji nisu u skladu s pravilima članstva u Europskoj uniji, navela su dvojica dužnosnika.

Europska unija i Venecijanska komisija – vodeće pravno tijelo Vijeća Europe – upozoravali su da bi ti zakoni imali zastrašujući učinak na demokraciju i institucije u zemlji, prenosi dalje Politico.

Smatrali su da bi mogli dovesti do smjene tužitelja za organizirani kriminal i ugušiti istrage o korupciji. Ti su zakoni potom ublaženi nakon glasovanja u Skupštini Srbije u četvrtak.

"Postoji opći osjećaj da ne bismo trebali potpuno 'izgubiti' Srbiju", rekao je jedan od dužnosnika, dodajući da, iako se ta zapadnobalkanska zemlja neće uskoro pridružiti EU-u, važno je da ostane uključena u proces pristupanja i da bude potaknuta na provedbu reformi.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos razgovarala je u petak s predsjednicom Skupštine Srbije nakon izmjena zakona, a tom su prilikom razmatrani "sljedeći koraci Srbije na njezinu putu prema Europskoj uniji".

Međutim, u subotu je Vučić najavio da će podnijeti ostavku i da zemlju očekuju izbori.

"Ovo su moji posljednji dani i tjedni na mjestu predsjednika Republike. Nakon toga podnijet ću ostavku", rekao je Vučić pristašama Srpske napredne stranke (SNS) na skupu u Beogradu, prenijeli su mediji.

Njegov drugi i posljednji predsjednički mandat trebao je isteći 2027. godine.

Unatoč dugotrajnim prosvjedima i nezadovoljstvu javnosti zbog optužbi za korupciju, očekuje se da će se Vučić kandidirati za premijera.

"Prema onome što čujemo, još nije jasno tko će biti kandidati na predstojećim izborima", rekla je u ponedjeljak novinarima glavna glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho.

EU upozorava da bi sredstva mogla biti uskraćena

Srbija je službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2012. godine, no poručeno joj je da bi mogla izgubiti više od milijardu eura financijske pomoći zbog nazadovanja u području demokracije i bliskih odnosa s Rusijom.

Europska unija najveći je pružatelj financijske pomoći Srbiji te joj je odobrila više od 586 milijuna eura bespovratnih sredstava u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Dodatnih do 1,5 milijardi eura dostupno je pod uvjetom provedbe reformi. Prema podacima Vlade Srbije, zemlja je od 2000. godine primila više od sedam milijardi eura kroz sredstva i investicije Europske unije.

Srbija sada nastoji u idućim tjednima otvoriti treći od šest pregovaračkih klastera.

"Srbija je upravo usvojila paket pravosudnih zakona koji je u potpunosti usklađen s preporukama Venecijanske komisije", rekao je Danijel Apostolović, veleposlanik Srbije pri Europskoj uniji i glavni pregovarač.

"Otvaranje trećeg klastera bilo bi važno i za Srbiju i za Europsku uniju. To bi predstavljalo prekretnicu u procesu pristupanja Srbije i konačno nam omogućilo da izađemo iz začaranog kruga u kojem se nalazimo godinama."

Treći klaster, koji obuhvaća konkurentnost, gospodarski rast, industrijsku politiku i usklađivanje s carinskom unijom EU-a, smatra se "manje osjetljivim" područjem u kojem bi mogao biti ostvaren napredak unatoč velikim razlikama između dviju strana, rekao je jedan od dužnosnika.

Europska komisija već pet godina preporučuje otvaranje novih pristupnih pregovora sa Srbijom, no nailazi na protivljenje pojedinih država članica, čija je jednoglasna suglasnost nužna.

Diplomati iz dvaju glavnih gradova koji su skeptični prema napretku Srbije, međutim, upozoravaju da je otvaranje novog klastera i dalje malo vjerojatno.

"Vraćanje na početak poništavanjem štete koju ste sami napravili predstavlja minimum. To ne može biti dovoljno da zaslužite nagradu", rekao je jedan od njih.