Njemački mediji: Srbija se vraća politici iz doba Slobodana Miloševića

Smjenu ministrice traži dio oporbe, a tom zahtjevu pridružio se i zastupnik Partije za demokratsko djelovanje u srpskom parlamentu Šaip Kamberi.

Oštre reakcije stižu i iz Europske unije, koja poručuje da "u Europi ne bi trebalo biti mjesta za retoriku koja opravdava i zagovara etničko čišćenje". Takve izjave, upozorava se, nisu u skladu ni s obvezama koje je Srbija preuzela u dijalogu s Kosovom.

Zastupnik Europskog parlamenta Sandro Gozi navodi kako "Srbija ne može vjerodostojno tvrditi da je posvećena članstvu u Europskoj uniji dok članovi njezine vlade oživljavaju retoriku i ideologiju iz Miloševićeve ere".

Političari iz Albanije i s Kosova u toj retorici također vide potvrdu nastavka politike Slobodana Miloševića. Paunović je na Kosovu proglašena i "personom non grata".

Ministrica se "ne odriče strategije svoje stranke"

Vlada Srbije ne oglašava se, no to je već uobičajena praksa kada se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nalazi izvan zemlje, jer se tek nakon njegove reakcije obično može naslutiti kakav je službeni stav vlasti. Ono što je sasvim sigurno jest da takva retorika i govor mržnje praktički nikada nisu bili javno osuđeni te da su njihovi promotori uglavnom nastavili napredovati u političkoj karijeri.

Snežana Paunović nakon burnih je reakcija objavila priopćenje u kojem, umjesto da se ogradi od svojih izjava, poručuje da se "ne odriče politike Socijalističke partije Srbije, koja je vodila Srbiju u neopisivo teškim povijesnim okolnostima, stranke koja je podnijela velike žrtve, stranke čije se ime najčešće spominjalo u Haagu, stranke koja nije molila nikoga ni za što da bi ostala uspravna i vjerna svojim idejama". "Ne odričem se ni strategija svoje stranke koje su bile izabrane za okolnosti oružane pobune na dijelu kuće koja se zove Srbija", napisala je ministrica.

Javno rekla ono što tajno misle

Dio javnosti u Srbiji smatra da su takve izjave namijenjene skretanju pozornosti s drugih događaja, no Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, smatra da je riječ o nečem drugom. Kaže da je ta izjava "jednostavno odraz kapaciteta ministrice u javnim nastupima" te da je "ona samo javno rekla ono što većina u vlasti misli".

"To je zapravo žal što nije došlo do etničkog čišćenja, a znamo da je njezina stranka SPS pokušala izvršiti etničko čišćenje Kosova. Prije toga je došlo do masovnih ubojstava kosovskih Albanaca i zbog toga je cijeli jugoslavenski i srpski vojni i policijski vrh osuđen na Haškom tribunalu. Došli smo, dakle, u situaciju da ministri veličaju najteža kaznena djela, što bi negdje drugdje izazvalo tektonski poremećaj, ali ovdje će to biti vijest za nekoliko dana", ocjenjuje Popović za DW.

Dačić relativizira govor mržnje

Stranačku kolegicu u zaštitu je uzeo potpredsjednik Vlade i predsjednik SPS-a Ivica Dačić. Napade na ministricu nazvao je licemjernima te dodao kako je "na Kosovu izvršeno etničko čišćenje Srba", ali da to "nikoga ne zanima".

Prema riječima Dragana Popovića, "to je samo dokaz da etničko čišćenje koje je izvršio Milošević nikome nije problem i da ne bi bilo problem ni neko novo etničko čišćenje". "Problem je kada se to kaže javno, a onda uslijedi relativizacija onoga što je rečeno. Ako se za ministricu Paunović može reći da nije dovoljno politički iskusna pa je iskreno rekla ono što se inače ne govori, to se ne može reći za Ivicu Dačića. Zato i mislim da je njegova izjava još opasnija", smatra Popović.

Glorifikacija politike devedesetih

Koliko god srpske vlasti pokušavale prikriti svoju pravu prirodu, činjenica je da se govor mržnje u javnom prostoru brižljivo njeguje te da ga prati sve otvorenije fizičko nasilje. To je posebno bilo vidljivo tijekom srpanjskih dana sjećanja na Srebrenicu, a nastup ministrice Paunović uklopio se u širi narativ vlasti kada je riječ o suočavanju s prošlošću, ratnim zločinima i odnosima u regiji.

Zbog toga Dragan Popović smatra da sve to pokazuje kako "ne samo da nije napravljen otklon od politike devedesetih nego se ta politika i glorificira".

"Tako Srpska napredna stranka i SPS nastavljaju politiku radikala i socijalista, samo u promijenjenim okolnostima. Imamo radikalizaciju javnog govora i društvo koje je na rubu eksplozije nasilja, verbalnog i fizičkog. Ovakva iskakanja posljedica su te sveopće radikalizacije društva. To su posljedice politike Aleksandra Vučića i cijele njegove koalicije", upozorava direktor Centra za praktičnu politiku.

Klaster 3 na mukama

Reakcije su stigle i iz Europske unije. Budući da je posljednjih tjedana jedna od glavnih tema moguće otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije s Europskom unijom te da je Europska komisija pokušala istaknuti određeni napredak Srbije, retorika ministrice Paunović ponovno je otvorila pitanje stvarnog političkog smjera zemlje. Kritičari upozoravaju da sadašnja vlast i dalje baštini politiku Slobodana Miloševića, dodatno oblikovanu političkim idejama Vojislava Šešelja, te da nema ozbiljan otklon prema nasljeđu ratova devedesetih.

Popović smatra da će "Europska komisija, kako vrijeme bude prolazilo, sve teže moći održavati taj realpolitički stav kojim na svaki način pokušava zadržati Srbiju na europskom putu, iako je ova vlast s tog puta odavno skrenula".

"Vjerojatno nije lako ni ljudima iz Komisije nastaviti žmiriti jer je vlast Aleksandra Vučića sve gora. No crvena linija odavno je trebala biti povučena. Mislim da je Vučić prešao sve crvene linije i ne znam koliko će se još dugo moći održavati ovakav odnos prema njegovoj vlasti", navodi Popović.

Ideologija kopanja po ranama

Traume izgubljenih ratova očito su i dalje tema na kojoj se u Srbiji osvajaju politički bodovi, a Popović smatra da to poglavlje nikada nije zatvoreno.

"Nacionalistička ideologija upravo to i radi, kopa po ranama i stalno širi uvjerenje da opasnost još nije prošla. Nažalost, ovakva vlast ima mogućnost mobilizirati društvo na vrlo opasnim osnovama. Mislim da ovo nije konačni znak povratka u devedesete, nego snažan podsjetnik na to tko su bili akteri politike devedesetih. To su isti oni koji su i danas na vlasti", zaključuje Popović za DW.