Bruxelles priprema novi plan: Stiže velika promjena za zemlje kandidatkinje

Prijedlozi su dio nastojanja Komisije da uvede model „postupne integracije”, kojim bi se kandidatkinje nagrađivale većim pristupom Europskoj uniji kako provode reforme, i to dok su njihovi zahtjevi za članstvo još u postupku, tvrde dvojica dužnosnika upoznata s internim raspravama.

Među pogodnostima o kojima se raspravlja nalaze se pristup pojedinim programima financiranja EU-a, povlašteni trgovinski aranžmani te djelomičan pristup jedinstvenom tržištu prije samog pristupanja. Točan paket pogodnosti bio bi prilagođen napretku svake pojedine zemlje kandidatkinje.

Cilj je zadržati zemlje kandidatkinje na putu reformi dajući im poticaj za provođenje politički zahtjevnih promjena, čak i ako je punopravno članstvo još godinama daleko.

Za razliku od ranijih prijedloga o tzv. „obrnutom proširenju”, koji su državama kandidatkinjama trebali dati politička prava prije završetka pristupnog procesa, ali su ih države članice odbacile, postupna integracija nudila bi gospodarske koristi slične članstvu, bez uključivanja tih zemalja u EU prije nego što ispune sve uvjete.

Veća politička potpora

Ovaj prijedlog već ima znatno veću političku potporu nego ranije ideje. Francuska i Njemačka, dvije najveće članice Unije, već su poduprle slične modele tzv. „ograničenog članstva” za države koje očekuje dugotrajan pristupni proces, a dužnosnici vjeruju da će takav pristup biti prihvatljiviji državama članicama.

„Mora postojati određena paralelna, ali nužna gospodarska integracija”, rekao je litavski zastupnik u Europskom parlamentu Petras Auštrevičius, autor parlamentarne strategije proširenja.

„Načelo 'više za više' već se pokazalo uspješnim i trebalo bi ga primijeniti kao potporu onim kandidatima koji napreduju brže od ostalih.”

Komisija će od država članica zatražiti političku potporu inicijativi, a očekuje se da bi čelnici EU-a mogli podržati rad na širem okviru na sastanku Europskog vijeća u listopadu ili prosincu, piše Politico.

Pogodnosti prema ostvarenim reformama

Pristup pogodnostima odobravao bi se pojedinačno, ovisno o tome koliko je svaka država uskladila svoje zakonodavstvo s pravilima EU-a i koliko je reformi provela, rekao je jedan od dužnosnika.

To bi predstavljalo značajnu promjenu u odnosu na sadašnji sustav, prema kojemu je većina pogodnosti rezervirana isključivo za punopravne članice.

Prijedlozi dolaze u trenutku kada se države članice uglavnom slažu da proces proširenja treba ubrzati, posebno zbog ruskog rata protiv Ukrajine, ali i dalje zaziru od primanja novih članica prije nego što budu potpuno spremne.

Bruxelles zato pokušava ubrzati pristupni proces uz istodobno uvođenje čvršćih zaštitnih mehanizama kako bi umirio skeptične članice.

Takav pristup trebao bi zadržati angažman zemalja poput Ukrajine, čiji će pristupni proces vjerojatno trajati godinama unatoč snažnoj političkoj potpori, bez davanja obećanja o brzom ulasku u Uniju.

Jedan dužnosnik rekao je da bi zemlje morale postupno stjecati pravo na pogodnosti provedbom reformi, čime bi se ublažile zabrinutosti država koje ne žele prerano proširivati povlastice na nečlanice.

Moldavija već dobila dio pogodnosti

Nakon sastanka s moldavskim dužnosnicima u ponedjeljak, Komisija je objavila da će istodobno raditi na pristupanju Moldavije i na produbljivanju njezine postupne integracije u Europsku uniju.

Moldoviji je već omogućen pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), europskim pravilima o mobilnom roamingu te programima kulturne potpore.

Proširenje i dalje sporo napreduje

Širi napredak u reformi procesa proširenja zasad je ograničen. Iako su čelnici EU-a na samitu u Crnoj Gori ranije ovog mjeseca zaključili da pristupni proces treba ubrzati, rasprave o konkretnim načinima provedbe od tada su izgubile zamah.

Europska unija trenutačno ima devet službenih zemalja kandidatkinja. Crna Gora smatra se najizglednijom sljedećom članicom, dok su Ukrajina i Moldavija već otvorile pristupne pregovore. Druge zemlje, uključujući Srbiju, Tursku i Gruziju, posljednjih su godina zastale u procesu pristupanja.

Iako je cilj postupne integracije učiniti članstvo privlačnijim, i Ukrajina i Crna Gora usprotivile su se konceptu „ograničenog članstva” koji zagovaraju Francuska i Njemačka, upozoravajući da on ne smije postati zamjena za punopravno članstvo.

Budući da raniji prijedlozi Komisije o „obrnutom proširenju” nisu dobili potporu država članica, povjerenica za proširenje Marta Kos poručila je da je sada na nacionalnim vladama da odluče kako će nastaviti raspravu.

Njemački kancelar Friedrich Merz jedan je od čelnika koji zagovaraju alternativne pristupe te je to pitanje namjeravao otvoriti na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća. No, prema riječima trojice dužnosnika, zbog pretrpanog dnevnog reda nije bilo vremena za ozbiljniju raspravu pa se očekuje da će se čelnici toj temi vratiti u listopadu.

Jedan diplomat uključen u pregovore rekao je da dužnosnici pokušavaju nadoknaditi „izgubljeno desetljeće” reformi proširenja, istodobno svladavajući otpor država koje inzistiraju na tome da zemlje kandidatkinje prije ulaska provedu stvarne i opipljive reforme.

Marta Kos ranije je za POLITICO izjavila da Komisija priprema i nove zaštitne mehanizme koji bi „oštro djelovali” ako buduće članice nakon pristupanja nazaduju u području demokracije ili vladavine prava. Time Bruxelles želi uvjeriti države članice da se proces proširenja može ubrzati bez narušavanja europskih standarda.