Christine Lagarde u veljači odlazi s mjesta predsjednice Europske središnje banke

Njezin odlazak otvara vrata jednoj od najvećih promjena u vodstvu ESB-a u njegovoj 28-godišnjoj povijesti, upravo u trenutku kada se središnja banka suočava s ponovnim jačanjem inflatornih pritisaka, piše FT.

Mandat Christine Lagarde obilježili su najteža pandemija u posljednjih stotinu godina, najkrvaviji rat u Europi od 1945., najveći inflacijski šok u jednoj generaciji te trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Ranije ove godine 70-godišnja Lagarde priznala je da je, kada je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom dogovorila preuzimanje dužnosti, vjerovala da će u Frankfurtu ostati samo pet godina, a ne osam.

Ona je druga predsjednica u 28-godišnjoj povijesti ESB-a koja će prijevremeno napustiti dužnost. Prvi predsjednik banke, Wim Duisenberg, otišao je nakon pet godina, u skladu s političkim dogovorom postignutim na početku monetarne unije.

Lagarde je vodila razgovore o mogućem preuzimanju predsjedanja Svjetskim gospodarskim forumom.

Nizozemska vlada podržava bivšeg guvernera nizozemske središnje banke Klaasa Knota kao njezina nasljednika, dok Španjolska podupire Pabla Hernándeza de Cosa, glavnog direktora Banke za međunarodne namire i bivšeg guvernera španjolske središnje banke.

Članica Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel napustit će svoju dužnost godinu dana prije isteka mandata, u siječnju, kako bi preuzela visoku poziciju u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Mandat glavnog ekonomista ESB-a Philipa Lanea istječe u svibnju.

Svaki novi član Izvršnog odbora mora dobiti potporu najmanje 16 od 21 države koje koriste euro, a koje zajedno predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva europodručja.