EU želi Kanadu kao "pridruženu članicu". Evo zašto

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je rekla da želi s kanadskim premijerom Markom Carneyjem raditi na tome da Kanada postane prva "pridružena članica" Europske unije.

"Voljela bih s vama raditi na otvaranju vrata kako bi Kanada postala prva pridružena članica EU-a", rekla je von der Leyen Carneyju tijekom govora o stanju Europske unije u Europskom parlamentu.

Prijedlog dolazi u trenutku kada Kanada nastoji dodatno učvrstiti odnose s Europom, dok su se njezini odnosi sa Sjedinjenim Državama pogoršali zbog trgovinskih sporova i carina administracije Donalda Trumpa.

Što bi značilo "pridruženo članstvo"?

Za takav status zasad ne postoji pravna kategorija u osnivačkim ugovorima Europske unije. Upravo zato nije jasno kako bi izgledao u praksi, koje bi obveze Kanada imala i koja bi prava dobila, piše CNN.

Kanada pritom ne traži punopravno članstvo u EU-u. Carney je ranije odbacio ideju da Kanada postane članica Unije i umjesto toga govorio o stvaranju "jedinstvenog partnerstva".

Za Europsku uniju Kanada je važan partner zbog kombinacije gospodarskih, sigurnosnih i strateških interesa. Ottawa raspolaže energentima i kritičnim mineralima, dok EU nastoji smanjiti ovisnost o pojedinim dobavljačima i ojačati vlastite lance opskrbe. Istodobno, Bruxelles i Ottawa žele produbiti suradnju u obrani, tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. Bliskiji odnosi s Kanadom za EU tako predstavljaju način jačanja suradnje s partnerom koji dijeli njegove demokratske vrijednosti i interese.

"Ne želimo postati članica Europske unije", rekao je Carney. "Tražimo – i započet ćemo razgovore o tome – jedinstveno partnerstvo s Europskom unijom. Dijelimo iste vrijednosti, imamo iste prioritete i imamo vrlo komplementarne snage."

Ideja je produbiti postojeću suradnju izvan trgovinskog sporazuma između Kanade i EU-a, poznatog kao CETA. Razgovara se o jačoj suradnji u područjima obrane, energetike, umjetne inteligencije, kritičnih minerala i tehnologije, kao i o lakšem kretanju ljudi između Kanade i Europe.

Zašto je Kanada zainteresirana?

Kanada je posljednjih mjeseci počela snažnije tražiti načine za smanjenje svoje gospodarske ovisnosti o Sjedinjenim Državama. Carney je rekao da je diversifikacija međunarodnih partnerstava povezana i s pitanjem kanadskog suvereniteta.

"Jedna od lekcija posljednjih nekoliko godina jest da se integracija, bilo trgovinska, bilo u lancima opskrbe ili tehnologiji, koja je nekada bila samo prednost, koristi kao oružje", rekao je Carney.

Prema njegovim riječima, Kanada želi biti povezana s partnerima na koje se može osloniti, što bi joj trebalo omogućiti veću neovisnost.

Europska unija, s druge strane, u Kanadi vidi partnera s kojim dijeli demokratske vrijednosti, ali i gospodarske i sigurnosne interese. Kanada raspolaže energentima i kritičnim mineralima, dok EU želi ojačati vlastite lance opskrbe i obrambene kapacitete.

Što bi Kanada mogla dobiti?

Jedan od mogućih ciljeva dubljeg partnerstva bio bi olakšati trgovinu, ulaganja i kretanje ljudi između Kanade i EU-a. Razgovori uključuju i suradnju u umjetnoj inteligenciji, energetici i obrani.

Kanada je već uključena u europsku obrambenu suradnju, a obje strane žele dodatno proširiti strateške veze.

Ipak, pitanje trgovine ostaje složeno. Kanada i EU već imaju CETA-u, ali sporazum još nije u potpunosti ratificiran u svim državama članicama EU-a. Dodatno približavanje europskom jedinstvenom tržištu zahtijevalo bi usklađivanje kanadskih pravila s europskim propisima.

Sve će se razmatrati na summitu u listopadu

Carney je ranije upozorio da njegov posjet Europi neće donijeti konačno rješenje za novi odnos Kanade i EU-a. Kazao je da se o produbljivanju odnosa razgovara već više od godinu dana te da će se proces nastaviti na summitu Kanade i EU-a u Montrealu u listopadu.

"To je sljedeća faza tog procesa", rekao je Carney.

Konačni oblik odnosa tek treba biti dogovoren, a za eventualni novi status Kanade potrebna bi bila suglasnost svih 27 država članica EU-a.