Europska zemlja četiri puta godišnje uvježbava nuklearni napad: Otkriveni detalji

Francusko ratno zrakoplovstvo koristi iskustva iz ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku kako bi unaprijedilo obuku za izvođenje nuklearnih napada, a o tome sve otvorenije govori kako bi odvratilo Rusiju.

Četiri puta godišnje oko 50 francuskih vojnih zrakoplova polijeće u sklopu operacije Poker, tijekom koje uvježbavaju izvođenje nuklearnog napada na neprijateljsku državu, piše Politico.

U trenutku kada je nuklearno oružje ponovno u središtu europskih sigurnosnih rasprava, Francuska želi osigurati da njezine krstareće rakete s nuklearnim bojevim glavama, koje se lansiraju iz zraka, predstavljaju vjerodostojno sredstvo odvraćanja. Zrakoplovi koji ih nose moraju biti sposobni probiti neprijateljsku protuzračnu obranu. Dronovi, radari i raketni sustavi brzo napreduju, a Francuska mora držati korak s tim razvojem.

"Jasno je da naši suparnici danas ne djeluju na isti način kao prije deset godina, a uostalom, ni mi. Svi napreduju i međusobno se prate", rekao je general Stéphane Virem, zapovjednik nuklearnih snaga francuskog ratnog zrakoplovstva, u rijetkom intervjuu za tri medija, među kojima je i Politico.

Prema njegovim riječima, novi taktički pristupi i oprema uključuju se u scenarije vojnih vježbi.

"Tehnološke inovacije odvijaju se vrtoglavom brzinom u svim područjima. Moramo se prilagoditi tom tempu kako bismo pronašli način da im se suprotstavimo. To je uvijek borba mača i štita", objasnio je general, navodeći zrakoplove za isporuku oružja, sustave za otkrivanje ciljeva, protuzračnu obranu i satelite.

Francuska povećava svoj nuklearni arsenal

Francusko nuklearno oružje oduvijek je bilo ključan dio obrambene strategije te zemlje. Promjene u geopolitičkim odnosima, ruska invazija na Ukrajinu, redovite nuklearne prijetnje Kremlja i sve veće sumnje u američku predanost europskoj sigurnosti dodatno su povećale važnost francuskog nuklearnog arsenala.

U ožujku je francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio povećanje broja nuklearnih bojevih glava.

Pariz također ističe da njegovi "vitalni interesi" imaju snažnu europsku dimenziju, što znači da bi napad na europski kontinent potencijalno mogao izazvati francuski odgovor. Međutim, prag za uporabu nuklearnog oružja namjerno ostaje nejasan.

Macron, predsjednik jedine nuklearne sile u Europskoj uniji, pokrenuo je dijalog s nekoliko europskih zemalja o nuklearnoj suradnji. U razgovore su se već uključile Njemačka, Švedska, Finska i Poljska. Te bi zemlje u konačnici mogle sudjelovati i u operacijama Poker.

No predsjednički izbori u Francuskoj sljedeće godine mogli bi promijeniti uvjete te suradnje. Krajnje desna kandidatkinja Marine Le Pen, koja vodi u anketama, poručila je da europske zemlje moraju kupovati francusku vojnu opremu ako žele imati koristi od zaštite koju pruža francuski sustav nuklearnog odvraćanja.

"Jedino relevantno pitanje trebalo bi biti: Je li vjerodostojno da francuski sustav nuklearnog odvraćanja štiti vitalne interese drugih država?" upitao je André Leblanc, stručnjak za obranu i sigurnost iz instituta Institut Montaigne.

"Budući da francuske nuklearne snage nikada nisu upotrijebljene, njihova vjerodostojnost osobito počiva na dosljednosti strateških poruka koje se dugoročno šalju kontinuirano i odmjereno", dodao je.

Unatoč tim dvojbama, Rusija pozorno prati francuske aktivnosti. Kremlj je ovoga tjedna francusko probno lansiranje rakete sposobne nositi nuklearnu bojevu glavu s podmornice, kojem je osobno nazočio Macron, opisao kao dio strategije koja vodi u "slijepu ulicu".

Francuska sve otvorenije pokazuje svoju nuklearnu moć

Vjerodostojnost nuklearnog odvraćanja sve više ovisi i o tome čuju li i vide li saveznici i suparnici poruke koje Francuska šalje.

"Naša je zadaća probiti neprijateljsku obranu kako bismo predsjedniku, ali i protivniku, zajamčili da ćemo, ako ugrozi naše vitalne interese, biti sposobni nanijeti mu neprihvatljivu štetu", rekao je Virem.

Od ožujka Francuska više ne objavljuje koliko nuklearnih bojevih glava posjeduje, nastojeći tako zadržati protivnike u neizvjesnosti. Macron takav pristup naziva "strateškom dvosmislenošću".

Istodobno, Francuska sve češće demonstrira svoju vojnu moć, a Viremove javne izjave o operaciji Poker dodatno potvrđuju sve otvorenije predstavljanje francuskih nuklearnih sposobnosti.

Donedavno francuski vojni časnici nisu željeli čak ni potvrditi postojanje te operacije.

Sve se to događa u trenutku rastućeg straha da bi Rusija do kraja desetljeća mogla napasti neku članicu NATO-a, na što su više puta upozoravali ministri obrane zemalja Saveza, generali i vojni analitičari.

Virem sada iznosi neuobičajeno mnogo pojedinosti o operaciji Poker.

Primjerice, objasnio je da francusko ratno zrakoplovstvo nakon vježbi analizira rezultate simuliranih lansiranja nuklearnih krstarećih raketa ASMPA-R, pri čemu se stvarne rakete ne ispaljuju.

Posade također procjenjuju moguće gubitke na francuskoj strani tijekom probijanja neprijateljske protuzračne obrane.

Prema njegovim riječima, Poker se smatra "stvarnom operacijom", što znači da ne mora poštovati ista mirnodopska pravila koja vrijede za uobičajene, strože ograničene vojne vježbe.

"To mi daje više prostora da idem znatno dalje nego kada bi bila riječ samo o vježbi, osobito kada su u pitanju sigurnosni standardi tijekom letenja iznad uzburkanog mora i trajanje dužnosti posada", rekao je general.

"Naša obuka usmjerena je na scenarije sukoba vrlo visokog intenziteta, u otežanim uvjetima, uz kemijske, biološke, radiološke ili nuklearne prijetnje te napade na nacionalni teritorij", dodao je.

Velika ulaganja u modernizaciju nuklearnih snaga

Pariz trenutačno provodi opsežan program modernizacije svojih nuklearnih snaga koje djeluju iz zraka i s mora.

Unatoč problemima s javnim financijama, vladin prijedlog proračuna za 2027. predviđa 63,4 milijarde eura za vojne izdatke, u usporedbi s ovogodišnjih 57 milijardi eura. Oko 12 posto tog iznosa namijenjeno je nuklearnom odvraćanju.

Macron je prošle godine najavio ponovno otvaranje četvrte zračne baze za nuklearne snage u Luxeuilu, manje od 100 kilometara od njemačke granice. Ona će se pridružiti postojećim bazama u Istresu, Avordu i Saint-Dizieru.

Do 2035. godine u Luxeuilu bi trebale biti smještene dvije eskadrile borbenih zrakoplova Rafale u inačici F5, opremljenih budućim francuskim hipersoničnim krstarećim raketama ASN4G s nuklearnim bojevim glavama.

Francuske nuklearne zračne snage također rade na razvoju sustava bespilotnih letjelica i obrane od dronova, iako priznaju da tehnologija napreduje toliko brzo da postojeći sustavi mogu vrlo brzo zastarjeti.

"Pogledajte što se danas događa u Ukrajini", rekao je Virem.

"Pojavljuju se novi dronovi, a borba protiv njih odvija se u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Potpuno je isto i kod nas. Moramo postati mnogo prilagodljiviji", naglasio je.

"Moramo prihvatiti da sustavi koje testiramo i uvodimo u uporabu možda već nakon godinu dana više neće biti potpuno suvremeni te da ćemo ih morati redovito mijenjati", objasnio je.

Dodao je da nedavni sukobi pokazuju i važnost raketa zrak-zrak većeg dometa, sposobnosti suzbijanja neprijateljske protuzračne obrane te borbenih dronova koji djeluju u suradnji s drugim letjelicama.

Francuskoj bi moglo trebati još 45 borbenih zrakoplova

Prema generalovim riječima, dodatni je izazov činjenica da bi francuskom ratnom zrakoplovstvu u budućnosti moglo trebati 230 borbenih zrakoplova, u usporedbi s približno 185 koliko ih ima danas.

Razlog je i to što se borbeni zrakoplovi Rafale, sposobni nositi nuklearno oružje, koriste i za konvencionalne vojne zadaće.

Virem je rekao da je načelnik francuskih zračnih i svemirskih snaga, general Jérôme Bellanger, to pitanje "pokrenuo nekoliko puta".

Međutim, Macronovo obećanje o povećanju broja zrakoplova nije uključeno u najnoviji zakon o vojnom planiranju, usvojen prošlog ljeta.

General je ipak naglasio da gospodarske poteškoće neće ugroziti francuske nuklearne sposobnosti.

"Apsolutni prioritet, sama srž svega, jest nuklearno odvraćanje. Kada se moraju donositi odluke o prioritetima, one se uvijek, baš uvijek, donose u korist nuklearnog odvraćanja", zaključio je.