Juratović za N1: Merz je najlošiji kancelar kojeg smo imali, prepolovio je CDU umjesto AfD-a

Josip Juratović, koji je 20 godina bio zastupnik u njemačkom Bundestagu, rekao je u Novom danu N1 da kada je 2005. ušao u Bundestag nije mogao ni zamisliti da će radikalna desnica jednoga dana postati najjača politička snaga u pojedinim njemačkim saveznim državama.

Na pitanje predstavlja li rezultat u Saskoj-Anhalt prije svega pobjedu AfD-a ili poraz stranaka političkog centra, odgovara – i jedno i drugo.

„Sigurno je to i neka vrsta poraza, ne samo CDU-a nego i demokratskih stranaka. To nije specifično samo za Njemačku, nego se vidi u cijeloj Europi i svijetu da autokracija sve više jača“, rekao je Juratović.

Smatra da dio odgovornosti leži i na društvu te načinu na koji građani razumiju demokraciju.

„Mnogi ljudi biraju stranke koje su populističke, koje im daju obećanja, da bi se onda ljutili na politiku i na kraju cjelokupnu politiku okrivili za odluke za koje se unaprijed zna da ne nose vodu.“

"Merz je htio prepoloviti AfD, a prepolovio je CDU“

Posebno je kritizirao strategiju CDU-a i kancelara Friedricha Merza, koji su pokušali povratiti dio birača AfD-a zaoštravanjem stavova, među ostalim i prema migracijama.

Prema Juratoviću, rezultat nije bilo slabljenje AfD-a, nego normalizacija njegovih političkih stavova i slabljenje samog CDU-a.

„Merz je već duže vrijeme koketirao na različitim poljima s AfD-om, a onda je odjednom rekao da postoji vatreni zid prema AfD-u. U isto vrijeme unutar CDU-a ima dosta onih koji misle da bi možda mogli ići u koaliciju s AfD-om. Cilj koji si je Merz postavio, da će prepoloviti AfD, ustvari je prepolovio CDU.“

Juratović je iznio i izrazito negativnu ocjenu njemačkog kancelara.

„Ako budemo iskreni, Merz je najlošiji kancelar kojeg smo u povijesti Njemačke imali. Tako ga gleda i društvo“, rekao je.

Smatra da bi izbori koji slijede u drugim saveznim državama mogli dodatno otvoriti pitanje političke budućnosti aktualne vlasti.

Strah za radna mjesta hrani AfD

Uspon AfD-a, upozorava Juratović, ne može se objasniti samo migracijama i odnosom prema strancima. Jedan od važnih razloga vidi u gospodarskoj situaciji i strahu građana za budućnost.

„Nisu samo stranci i averzija prema doseljenicima, nego je tu i veliki strah o tome kamo ide Njemačka po pitanju privrednog razvoja, a s Njemačkom i Europska unija.“

Njemačku je opisao kao „privrednu lokomotivu Europske unije“, ali upozorava da zemlja kasni u transformaciji gospodarstva, uključujući automobilsku industriju i elektromobilnost.

Kao jedan od problema naveo je i način na koji su korištene državne subvencije.

„Davali smo previše subvencija, a premalo dobivali od privrede natrag. Privreda se posluživala kod države, mi smo se zaduživali, a na kraju od svega toga nije ništa napravljeno.“

Juratović smatra i da je Njemačka zanemarila globalne gospodarske promjene, posebno razvoj Kine, te da aktualna vlada zasad nije dovoljno sposobna odgovoriti na nove okolnosti.

Zašto radnici okreću leđa SPD-u?

Juratović, koji je prije ulaska u Bundestag 20 godina bio sindikalni aktivist, osvrnuo se i na činjenicu da dio radničke klase, tradicionalno vezan uz socijaldemokrate, danas glasa za AfD.

„Radništvo je stvarno izgubilo totalno orijentaciju jer ne vidi jasan cilj“, rekao je.

Dio odgovornosti pripisuje i sindikatima, koji su se, smatra, previše prilagodili interesima gospodarstva.

„Nama su bile dovoljne veće plaće i bolji uvjeti rada, ali smo premalo gledali menadžmentu na prste što oni ustvari rade.“

Posebno upozorava na promjene koje donosi umjetna inteligencija i potrebu pripreme radnika za nova radna mjesta.

„Lijeve stranke koje se zauzimaju za radničke interese ne trebaju prije svega govoriti: 'Mi jačamo privredu', nego: 'Mi jačamo sigurna radna mjesta za vas'. Sigurna radna mjesta nešto su drugo nego jačanje privrede.“

Hoće li pasti „vatreni zid“ prema AfD-u?

Jedno od ključnih pitanja nakon uspjeha AfD-a jest može li opstati njemački Brandmauer – politički „vatreni zid“ kojim etablirane stranke odbijaju suradnju s AfD-om.

Juratović priznaje da je oko toga u „velikoj dilemi“, a povukao je i povijesnu paralelu s razdobljem Weimarske Republike.

Podsjetio je da su tada konzervativne snage vjerovale da mogu surađivati s nacionalsocijalistima i držati ih pod kontrolom.

„Izjalovilo se i pokazalo da ih ustvari uopće nisu trebali i jako brzo su preuzeli kompletnu vlast.“

Naglasio je da današnja Njemačka nije u istoj situaciji, ali smatra da povijesno iskustvo objašnjava strah od rušenja zida prema AfD-u.

„Znam da u strukturama CDU-a postoji jako mnogo politički odgovornih koji misle da bi na razini saveznih država mogli ući u koaliciju s AfD-om kako bi im skinuli maske. Međutim, njima nećemo skinuti maske. Kad bi preuzeli vlast, uvijek bi našli krivca zašto nešto ne ide. Bit će savez kriv, bit će Europa kriva, bit će stranci krivi, jer njihova politika se svodi na podjele i uvijek je netko kriv.“

„Podjela ide usred obitelji“

Juratović kaže da je njemačko društvo danas podijeljeno u razmjerima kakve osobno dosad nije vidio.

„Građani su jako zabrinuti. Demokratske strukture, pogotovo lijevog spektra, jako su zabrinute i društvo je jako podijeljeno. Podjela ide usred obitelji i familija. Čim padne tema AfD-a i politike, dolazi do strašnog raskola.“

Posebnim fenomenom smatra činjenicu da AfD ima potporu i među dijelom stanovnika Njemačke stranog podrijetla.

„Imate strance koji su u međuvremenu 20 posto njemačkog društva i populacije, a AfD ima jake pristaše među strancima – Hrvatima, Srbima, Turcima i tako dalje. To je za mene fenomen.“

Upozorio je one koji vjeruju da bi politika AfD-a prema migrantima ostala ograničena na određene skupine.

„Oni misle da će AfD po pitanju stranaca stati samo na Siriji i Afganistanu. To je varka. Njihova ideologija je rasistička ideologija. To će prijeći i na Hrvate i na Srbe i na Bošnjake i sve koji su tamo. Neka se ne zavaravaju.“

Upozorenje na „balkanizaciju Europe“

Juratović uspon AfD-a ne promatra samo kao njemački fenomen, nego kao dio šireg europskog političkog procesa.

„Nije AfD u pitanju, nego taj pokret. To je ozbiljan pokret. Taj pokret nije samo u Njemačkoj, on je u Francuskoj, u Italiji je već na vlasti i tako dalje.“

Njegova je bojazan da bi jačanje takvih snaga moglo ugroziti samu Europsku uniju.

„Kad taj pokret zauzme prostor, prvo će razbiti Europu, dakle balkanizacija Europe, a Hrvatska je dio te Europe.“

„Hrvatska će, htjela-ne htjela, biti uvučena u taj proces. Znamo u kakvom okruženju živimo i kako se raspad Europske unije može brzo izjaloviti kada su u pitanju naši susjedi“, zaključio je Juratović.