Koliko Ukrajina doista može profitirati od licence za Patriote? "Ovo je povijesna odluka, ali..."

Na samitu u Ankari članice NATO-a dogovorile su novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 140 milijardi eura. Istodobno je američki predsjednik Donald Trump, nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, najavio da želi omogućiti Kijevu proizvodnju projektila Patriot na ukrajinskom teritoriju.

Riječ je o projektilima koji imaju ključnu ulogu u obrani od ruskih balističkih napada. Tijekom velikog ruskog raketnog napada 6. srpnja ukrajinska protuzračna obrana nije uspjela presresti nijedan balistički projektil, a kao glavni razlog naveden je nedostatak streljiva za sustav Patriot, piše Deutsche Welle.

Trump tvrdi da je Washington spreman podijeliti tehnologiju i pomoći Ukrajini da sama proizvodi projektile koji su joj prijeko potrebni. Iznenadio je tad izjavom da SAD želi kupovati ukrajinske bespilotne letjelice te pohvalio ukrajinsku obrambenu industriju, istaknuvši kako je impresivno da uspijeva proizvoditi dronove unatoč ratnim uvjetima.

Ukrajinska tehnologija bespilotnih letjelica sve je traženija i u Europi. Na samitu je nekoliko država s Kijevom potpisalo sporazume o suradnji u razvoju i proizvodnji dronova.

"Povijesna odluka, ali..."

Ako Ukrajina dobije licencu, postat će tek treća država na svijetu, nakon Japana i Njemačke, kojoj je odobrena proizvodnja projektila Patriot.

No vojni analitičar Oleh Katkov, glavni urednik stručnog časopisa Defense Express, upozorava da između političke odluke i početka proizvodnje postoji dug put.

"To je bez sumnje povijesna odluka. Međutim, takav proces ne traje nekoliko dana ili tjedana. Japanu su bile potrebne dvije godine od sklapanja sporazuma do početka proizvodnje. Vjerojatno smo tek na početku političkog dogovora između Ukrajine i SAD-a", rekao je za DW.

Dodao je da tek nakon međudržavnog sporazuma slijede pregovori s američkim proizvođačima.

Prava na projektile PAC-3 posjeduje Lockheed Martin, dok je za projektile PAC-2 nositelj prava RTX (Raytheon). Tek kada te tvrtke potpišu ugovore s ukrajinskim proizvođačima, moći će započeti pripreme za proizvodnju.

"Od sadašnje američke administracije može se očekivati svašta"

Oleksandr Čara iz Centra za obrambene strategije upozorava da nije najvažnije samo dobiti licencu.

"Pitanje je hoće li Washington uz to postaviti političke uvjete. Nadam se da od Ukrajine neće tražiti ustupke Rusiji u zamjenu za sustave Patriot. Od sadašnje američke administracije može se očekivati svašta", rekao je.

"Ovo je poruka Moskvi"

Politolog Ihor Rejterovič smatra da je cijela najava zasad ponajprije politički signal.

"To je poruka Rusiji: "Pogledajte što slijedi". Ukrajini će trebati dosta vremena da uspostavi vlastitu proizvodnju, ali Bijela kuća ovime pokazuje da ne planira odustati od potpore Kijevu", rekao je.

Dodaje da bi mogućnost domaće proizvodnje Patriota dugoročno mogla predstavljati ozbiljno upozorenje Moskvi.

"Dugoročno, Ukrajina neće moći sama obuzdavati Rusiju"

Na samitu se gotovo uopće nije govorilo o mogućem ulasku Ukrajine u NATO.

Prema Čari, razlog je jasan. "Trump je još prije povratka u Bijelu kuću jasno rekao da se protivi članstvu Ukrajine u NATO-u. Kada najveća članica Saveza zauzme takav stav, teško je očekivati ozbiljnu raspravu o proširenju", rekao je.

Ipak, smatra da Ukrajina ne bi smjela odustati od tog cilja. "Europa će i dalje imati sustav kolektivne sigurnosti, a Ukrajina mora biti njegov dio. Dugoročno neće moći sama obuzdavati Rusiju", poručio je.

Unatoč tome što pitanje članstva nije bilo na dnevnom redu, Rejterovič ocjenjuje da je samit za Ukrajinu završio bolje nego što se očekivalo. Sama činjenica da je Ukrajina bila u središtu razgovora saveznika pokazuje njezinu ključnu ulogu u europskim sigurnosnim pitanjima.