Pet stvari koje Europa mora pratiti nakon što su demokrati teško porazili Trumpa

Nakon što su osvojili Senat i ostvarili značajne dobitke u Zastupničkom domu, demokratski zastupnici odlučni su istražiti sve što se događalo tijekom protekle dvije godine Trumpove administracije.

"Pripremite odvjetnike", upozorio je u ranim jutarnjim satima u srijedu zastupnik Robert Garcia iz Kalifornije, koji će vjerojatno postati novi predsjednik Odbora za nadzor Zastupničkog doma.

Rezultati će vjerojatno pokrenuti istrage o ratu u Iranu, načinu upravljanja FBI-em i, naravno, poslovnim aktivnostima obitelji Donalda Trumpa. Zamislite aferu Whitewater iz vremena Billa Clintona i prvi Trumpov opoziv spojene u jedno, uz dodatak afere Iran-Contra.

Kako će ti veliki politički potresi utjecati na Europu? Od cijena energije do rata u Ukrajini, mnogo toga za europski kontinent ovisi o zbivanjima u Washingtonu.

POLITICO izdvaja pet stvari na koje treba obratiti pozornost.

1. Europa bi mogla snositi najveći teret Trumpova nezadovoljstva

Neki iskusni promatrači smatraju da to nije samo moguće nego i vrlo vjerojatno.

"Moramo se pripremiti ne za skladnije transatlantske odnose, nego za još više ogorčenosti i još više Trumpovih zahtjeva prema Europi", upozorio je Wolfgang Ischinger, iskusni njemački diplomat i dugogodišnji predsjednik Münchenske sigurnosne konferencije.

Demokrati će imati više mogućnosti suprotstaviti se Trumpu kroz postupke odobravanja proračunskih sredstava te agresivnijim pristupom nadzornim saslušanjima i istragama. Vjerojatno će početi postavljati i strože uvjete za zakonske prijedloge koje Bijela kuća želi provesti.

No američki predsjednik prema Ustavu ima znatnu slobodu odlučivanja u pitanjima vanjske politike, diplomacije i nacionalne sigurnosti, kao i trgovinske politike. Trump je pritom bez ustručavanja proširio svoje ovlasti koristeći predsjedničke uredbe i razvijajući nove, sporne pravne mehanizme kako bi zaobišao Kongres.

"Trump zapovijeda oružanim snagama. Ima kontrolu nad carinama i trgovinskim sporazumima. Ima moć javnog nastupa i utjecaja. Čak i ako demokrati preuzmu oba doma Kongresa, može uložiti veto na zakone", rekao je za Brussels Playbook Phil Gordon, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost nekadašnje potpredsjednice Kamale Harris.

Očekujte još više sukoba.

Trump će vjerojatno željeti pokazati da je i dalje glavni i da drži sve konce u rukama, a veće su mu mogućnosti da to demonstrira na međunarodnoj pozornici.

Europa je već dugo na meti njegovih kritika, kao i kritika najodanijih pristaša pokreta MAGA, koji nad kontinentom prolijevaju krokodilske suze tvrdeći da žele spasiti Europu od nje same.

Sada za to imaju još samo dvije godine. Zato će vjerojatno krenuti punom snagom.

2. Predah za Ukrajinu

Većina vodećih demokrata dosljedno podupire slanje pomoći Ukrajini, predstavljajući je kao obranu globalne demokracije i međunarodnog prava, ali i kao pitanje američkih nacionalnih sigurnosnih interesa.

Demokrati mogu početi stvarati uvjete za pružanje pomoći Ukrajini.

No ne treba "očekivati trenutačni spas za Zelenskog", upozorila je Bronwen Maddox, direktorica britanskog instituta Chatham House.

"Čak i ako demokrati odluče početi slati Kijevu dodatnu pomoć, uključujući novac, trebat će mjeseci, a možda čak i godine da se to doista ostvari", rekla je.

Ukrajini je pomoć potrebna odmah, osobito projektili Patriot za protuzračnu obranu, kako bi izdržala zimu pod neprekidnim ruskim bombardiranjem.

3. Trumpov mirovni sporazum

Trump se predstavlja kao predsjednik mira i glasno tvrdi da je okončao osam međunarodnih sukoba.

Govorio je da je postizanje mirovnog sporazuma za Ukrajinu trebalo biti najlakše, a sve češće za neuspjeh pregovora okrivljuje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Bivši američki diplomat Kurt Volker smatra da će Trump ignorirati prosvjede Kijeva i europskih saveznika te "početi ukidati sankcije i sklapati poslovne sporazume s Rusijom".

"Lako mogu zamisliti da to učini jednostrano i naloži američkom Ministarstvu financija da se suzdrži od provedbe sankcija te pokuša sklopiti više energetskih poslova s Rusijom. S Putinom je razgovarao o povratku velikih američkih kompanija u Rusiju", rekao je Volker.

No kada je riječ o NATO-u i provedbi prijetnji smanjivanjem američke vojne prisutnosti u Europi, Volker očekuje da će Trump više prijetiti nego djelovati.

"Što se tiče NATO-a, mislim da se neće mnogo toga promijeniti kada je riječ o povlačenju iz Saveza ili smanjivanju raspoređenih snaga. Trump je u SAD-u prilično usamljen u tom stavu. Nema potporu demokrata, republikanaca, Kongresa ni medija."

4. Pad cijena energije

Hoće li cijene energije naglo pasti? Ne računajte na to.

U ponedjeljak su cijene nafte pale najbržim tempom od kolovoza, iako se sirova nafta Brent, ključna međunarodna referentna vrijednost, i dalje prodavala po cijeni od 108 dolara za barel.

Ako Trump ne postigne mirovni sporazum s Teheranom kojim bi se ponovno otvorio Hormuški tjesnac, nastavit će se dugotrajni energetski šok koji povećava troškove energije u Europi i dodatno pogoršava krizu troškova života, utječući pritom i na europsku politiku.

Govoreći o zračnom prometu i zrakoplovnoj industriji, izvršni direktor Ryanaira Michael O'Leary upozorio je da će se, bez sporazuma, taj sektor "do sljedećeg ožujka ili travnja suočiti s pravom krizom".

Trump nema dobrih opcija kada je riječ o Iranu.

Može ponovno pokrenuti vojne operacije u nadi da će Iranci popustiti ili da će se teokratski režim urušiti, može sam popustiti ili se jednostavno povući i poručiti da problem moraju riješiti drugi, odnosno Europljani ili Azijci.

Nastavak vojnih operacija i daljnji rast cijena energije bili bi izrazito nepopularni u SAD-u, no izborna šteta već je učinjena.

5. Samo kaos – i vrlo malo vremena za ostatak svijeta

Postoji i mogućnost da SAD postane toliko zaokupljen političkim sukobima u Washingtonu da ni Trump ni demokrati neće imati mnogo vremena za bilo što drugo, uključujući vanjsku politiku.

Bivša potpredsjednica Kamala Harris prošlog je mjeseca u jednom podcastu upozorila da demokrati ne bi trebali ponovno pokušavati opozvati Trumpa, ocijenivši da to "nije dobra ideja".

Rahm Emanuel, bivši gradonačelnik Chicaga, pozvao je svoje stranačke kolege da izbjegnu političko prepucavanje i usmjere zakonodavne prioritete na smanjenje troškova života, povećanje savezne minimalne plaće te uvođenje novih etičkih pravila za sve tri grane vlasti.

Unatoč tim apelima, Washington je rijetko uspijevao izbjeći žestoke političke obračune.

A politički sukobi vjerojatno će se proširiti na sve strane, pri čemu bi neki od najžešćih mogli izbiti unutar samih stranaka, predviđa John F. Harris iz Politica.

"Obje velike stranke suočavaju se s teškim odlukama o tome kako se predstaviti biračima u nadolazećem razdoblju američke politike nakon Trumpa", ocijenio je Harris.