Pet stvari koje treba znati o mirovnim pregovorima o Ukrajini, Europa strahuje od jednog scenarija

Dok se Rusija i Ukrajina pripremaju za još jednu tešku ratnu zimu, diplomatske aktivnosti ponovno se intenziviraju u novom pokušaju postizanja prekida vatre, a potom i konačnog mirovnog sporazuma.

Pod obnovljenim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Kijev i Moskva pripremaju se poslati pregovaračke timove u Abu Dhabi na trilateralni sastanak s američkim dužnosnicima kako bi razmotrili mogućnosti postizanja dogovora. Sastanak je okvirno zakazan za 10. studenoga.

No brojna pitanja o pregovaračkom procesu ostaju otvorena, uključujući i ono hoće li Europa imati mjesto za pregovaračkim stolom kada se budu donosile ključne odluke te tko bi je trebao predstavljati.

Na temelju izjava ključnih čelnika i razgovora s europskim dužnosnicima koji su, zbog osjetljivosti pregovora, željeli ostati anonimni, POLITICO donosi pregled glavnih tema mogućeg sporazuma i prepreka koje bi mogle ugroziti njegovo postizanje.

O čemu će razgovarati?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi dnevni red sastanka u Abu Dhabiju prije svega trebao uključivati početne korake prema smirivanju sukoba, poput razmjene ratnih zarobljenika i dogovora o prekidu napada na energetsku infrastrukturu te primirju na Crnom moru.

Tehnički pregovarački timovi trebali bi razgovarati i o mogućem formatu budućeg trilateralnog sastanka čelnika, odnosno Trumpa, Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je Zelenski novinarima ovog tjedna.

Kada je riječ o konačnom sporazumu, jedno od najvažnijih pitanja za Ukrajinu jest kakva će sigurnosna jamstva dobiti od Europe i SAD-a, odnosno potencijalno od NATO-a. Zelenski neće htjeti prihvatiti ništa za što smatra da bi Ukrajinu moglo učiniti ranjivom na budući ruski napad.

Očekuje se da će i Putin otvoriti pitanje sigurnosnih jamstava, ali za Rusiju, uključujući ograničavanje ili čak smanjivanje prisutnosti NATO-a u susjednim zemljama.

Tu je i pitanje teritorija. Zelenski smatra da se o utvrđivanju bilo kakvih granica, privremenih ili trajnih, može razgovarati isključivo na razini državnih čelnika.

"Nitko drugi za to nema ovlasti", rekao je u utorak.

Zelenski je podsjetio da je tijekom prethodnih pregovora u proteklih godinu dana Ukrajina, "kao kompromis", bila spremna razgovarati o uspostavi demilitarizirane "tampon-zone" s obje strane crte razdvajanja u Donbasu.

Slična rješenja predlagana su i za druge dijelove Ukrajine. Zelenski je rekao da su njegovi pregovarači posljednjih tjedana ponovno razgovarali o tim pitanjima s Amerikancima.

"Spremni smo razgovarati o pitanju teritorija jer Rusi neprestano žele o tome razgovarati i uvrstiti tu temu na dnevni red", rekao je.

No naglasio je da bi se takvi razgovori morali voditi na razini državnih čelnika.

Europa mora imati svoju ulogu

Europski čelnici odlučni su u zahtjevu da budu uključeni u završne pregovore, ponajprije zato što upravo europske zemlje sada osiguravaju najveći dio financijske i vojne pomoći Ukrajini. Trump je 2025. obustavio američku pomoć.

Zelenski i američki dužnosnici prihvaćaju da će europske vlade vjerojatno morati sudjelovati u razgovorima o sigurnosnim jamstvima, ponajprije zato što bi eventualne mirovne snage raspoređene u Ukrajini većinom činili europski vojnici.

Takozvana Koalicija voljnih, neformalni savez više od 30 zemalja predvođen Francuskom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom, prije gotovo godinu dana izradila je detaljne prijedloge u koordinaciji sa SAD-om.

Ukrajina je također zainteresirana za razmatranje bilateralnih sigurnosnih jamstava sa SAD-om, o čemu bi se moglo razgovarati bez sudjelovanja europskih dužnosnika.

Europa bi morala sudjelovati i u planovima obnove Ukrajine te poticanja njezina gospodarskog oporavka, poručio je Zelenski.

"Ne možemo zamisliti takav, da tako kažemo, 'Marshallov plan' bez Europe."

No Europa ne zna tko bi je trebao predstavljati

Trumpov obnovljeni interes za Ukrajinu ponovno je otvorio neka neugodna pitanja za europske vlade: Tko bi ih trebao predstavljati kada dođe vrijeme za donošenje odluka? I bi li uopće trebale izravno razgovarati s Putinom?

Budući da iz Bruxellesa ne dolazi jasan odgovor, pojedini čelnici odlučili su preuzeti inicijativu.

U utorak su finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre održali 90-minutni telefonski razgovor s Putinom, pozivajući ga da okonča rat.

Taj potez nije dobro prihvaćen u nekoliko europskih vlada, uključujući dansku, talijansku, švedsku i litavsku.

"Previše je sredovječnih muškaraca koji žele ući u povijesne knjige kao oni koji su riješili ovaj rat", rekao je jedan frustrirani diplomat.

Rusija je priopćila da razgovor Putina sa Stubbom i Støreom nije donio ništa konkretno te da će rat vjerojatno "eskalirati".

Prema pojedinim izvorima, Putin je velik dio telefonskog razgovora proveo držeći nordijskim čelnicima predavanje o regionalnoj povijesti.

Jedan od problema pri izboru glavnog pregovarača jest činjenica da nisu sve europske zemlje zainteresirane za pregovore članice Europske unije. Primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška nalaze se izvan EU-a.

Bez jasnog vodstva postoji opasnost da europski interesi budu potisnuti u drugi plan kada pregovori uđu u odlučujuću fazu.

Sve ovisi o Trumpu

Jedna od ključnih nepoznanica jest koliko će dugo Trumpova pozornost ostati usmjerena na Ukrajinu.

Nakon što su SAD i Izrael u proljeće pokrenuli rat protiv Irana, napredak u pregovorima o Ukrajini mjesecima je bio zaustavljen. Pregovori su ponovno oživjeli ove jeseni, kada je Trump nastojao ublažiti posljedice sukoba na Bliskom istoku.

Nova eskalacija rata s Iranom mogla bi ponovno gurnuti ukrajinske pregovore u drugi plan.

Američki izaslanik Steve Witkoff sastao se 20. listopada u Oslu sa Zelenskim, Stubbom i Støreom. Dan poslije otputovao je u Sankt Peterburg na sastanak s Putinom.

Ovog tjedna u Bruxellesu trebao se održati nastavak razgovora u sklopu priprema za pregovore u Abu Dhabiju, no Amerikanci su odgodili sastanak, očito zbog razvoja događaja na Bliskom istoku.

"Sastanak u Abu Dhabiju sada ovisi o američkoj strani", rekao je Zelenski u utorak.

Na konferenciji za novinare u srijedu dodao je:

"Iskreno se nadamo da eskalacija na Bliskom istoku, o kojoj se trenutačno toliko govori, neće omesti pregovore."

Putinu se ne žuri

Nakon telefonskog razgovora s Putinom, Stubb i Støre navodno su Zelenskom prenijeli dojam da ruski predsjednik ozbiljno razmatra mogućnost koju pruža sastanak u Abu Dhabiju.

Međutim, europski diplomati i politički čelnici, kako javno tako i iza zatvorenih vrata, duboko sumnjaju u Putinovu stvarnu spremnost da uskoro krene prema miru.

Unatoč tvrdnjama Kremlja da Putin podržava pregovarački proces, europski diplomati vjeruju da ruski predsjednik zapravo kupuje vrijeme.

Prema njihovu mišljenju, Putin računa na to da će Ukrajina oslabjeti tijekom zime zbog napada na njezin energetski sustav, dok bi Europa sljedeće godine mogla izgubiti volju za financiranjem rata i odustati od potpore Kijevu.

U Moskvi se pritom možda nadaju i političkim promjenama u Europi, uključujući mogućnost dolaska krajnje desničarske političarke Marine Le Pen na vlast u Francuskoj.

Zbog toga su dužnosnici EU-a svjesni da se ne mogu oslanjati samo na nadu u postizanje mira, nego moraju dodatno povećati financijsku i vojnu pomoć Ukrajini te pooštriti sankcije Rusiji.

Čelnici Europske unije razgovarat će o osiguravanju sredstava za ukrajinske ratne napore na sastanku na vrhu u Bruxellesu, zakazanom za 26. studenoga.