Propadanje američke demokracije postaje europski problem

Slabljenje sustava nadzora i ravnoteže vlasti te demokratskih normi u Sjedinjenim Državama stvara pritisak na savezništva i međunarodna pravila na koja se oslanja ostatak svijeta, a vladama istodobno daje poticaj za napade na institucije u vlastitim zemljama, navodi se u novom izvješću Međunarodnog instituta za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA).

„Što god se dogodi u SAD-u, ima globalne posljedice i mislim da je to jedna od doista velikih priča koje se danas odvijaju u svijetu“, rekao je u razgovoru za POLITICO glavni tajnik IDEA-e Kevin Casas-Zamora.

Uspoređujući 2025. s 2020. godinom, IDEA je zabilježila sedam statistički značajnih pogoršanja demokratskih pokazatelja u SAD-u, među kojima su neovisnost pravosuđa, pristup pravosuđu, učinkovitost parlamenta, sloboda medija i sloboda izražavanja. Gotovo polovica od 30 pokazatelja kojima institut mjeri stanje američke demokracije pala je na najnižu razinu od 1975.

To se nazadovanje odvija u duboko polariziranom političkom okruženju. Analiza Instituta Lowy iz srpnja opisala je američku politiku kao sve više plemensku, s dva suprotstavljena tabora koji jedni druge doživljavaju kao prijetnju i opravdavaju antidemokratsko ponašanje kada im to odgovara.

U izvješću se navodi da je američki predsjednik Donald Trump tijekom 2025. brzo koncentrirao moć u izvršnoj vlasti te da su posljedice bile „dalekosežne, narušavajući vladavinu prava u zemlji i na međunarodnoj razini te stavljajući na kušnju dugogodišnja savezništva i multilateralnu suradnju“.

Ta se procjena temelji i na konkretnim političkim potezima. Izvršnom uredbom iz veljače 2025. dužnosnicima koji provode američku vanjsku politiku naloženo je da djeluju u skladu s predsjednikovim ovlastima, uz upozorenje da bi neprovođenje njegove politike moglo dovesti do stegovnih mjera.

Casas-Zamora objasnio je da su posljedice vidljive i u načinu na koji vlade opravdavaju napade na demokratske institucije i civilno društvo.

„Vidimo da druge zemlje preuzimaju obrasce iz onoga što se u nedavnoj prošlosti dogodilo u SAD-u. To možemo vidjeti na vrlo konkretnim primjerima“, rekao je.

„Mnogi argumenti kojima se u SAD-u opravdavalo gašenje USAID-a poslije su, primjerice, korišteni u Srbiji za obračun s organizacijama civilnog društva koje je vlast smatrala nepoželjnima“, rekao je.

Globalne posljedice za sigurnost

Nazadovanje SAD-a dio je šireg globalnog povlačenja demokracije.

Prema izvješću, 98 od 173 zemlje – odnosno 57 posto – tijekom pet godina zaključno s 2025. zabilježilo je pogoršanje najmanje jednog demokratskog pokazatelja, dok ih je samo 55 ostvarilo napredak. Bila je to 11. godina zaredom u kojoj je više zemalja zabilježilo pogoršanje nego poboljšanje demokratskih standarda. SAD nije izoliran slučaj, ali zbog njegove veličine i utjecaja njegovo nazadovanje ima osobito velike posljedice.

Središnje upozorenje IDEA-e jest da je erozija demokracije ujedno i sigurnosni problem. U svijetu je 2025. zabilježeno 65 nasilnih sukoba, najviše od 1946., uključujući rekordnih osam međudržavnih sukoba. U izvješću se navodi da su hibridni politički sustavi, u kojima postoje demokratske procedure, ali su političko natjecanje i zajamčena prava slabi, češće bili uključeni u sukobe nego potpuno autoritarni sustavi ili funkcionalne demokracije.

„Upravo se demokracije koje ostvaruju loše rezultate nalaze u tom izrazito problematičnom položaju u kojem je vjerojatnost nastanka uvjeta za sukob veća“, rekao je Casas-Zamora.

Kao konkretan primjer naveo je Rusiju.

„Moram vjerovati da potpuno demokratska Rusija, sa sustavom nadzora i ravnoteže vlasti, slobodom medija i organizacijama civilnog društva koje se mogu slobodno organizirati i pozivati državne dužnosnike na odgovornost, ne bi izvršila invaziju na Ukrajinu. Jednostavno je tako“, dodao je.

Europa i dalje predvodi na ljestvicama demokracije, ali je između 2020. i 2025. zabilježila 77 pogoršanja nasuprot 42 poboljšanja. Građanske slobode, pristup pravosuđu i vjerodostojnost izbora bili su među područjima izloženima najvećem pritisku.

Njemačka je početkom ovog mjeseca pružila novi primjer tih pritisaka, kada je krajnje desna Alternativa za Njemačku osvojila 43,8 posto glasova u Saskoj-Anhaltu, više nego udvostručivši svoj rezultat iz 2021. CDU kancelara Friedricha Merza pao je na 17,2 posto, što je njegov najlošiji rezultat u povijesti te istočne savezne zemlje, zbog čega tradicionalne stranke pokušavaju objasniti uspon AfD-a i spriječiti njegov dolazak na vlast.