Putin predložio primirje za Dan pobjede: Zelenski mu je ovo poručio

Na tu je inicijativu danas reagirao Kijev. Naime, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je dodatna pojašnjenja ruskog prijedloga, ali je istodobno iznio i vlastitu ideju, koja podrazumijeva dulju obustavu borbi, prenosi Ukrajinska pravda.

"Naložio sam našim predstavnicima da stupe u kontakt s timom predsjednika Sjedinjenih Država i razjasne detalje ruskog prijedloga o kratkoročnom prekidu vatre", poručio je Zelenski putem društvenih mreža.

Naglasio je kako Ukrajina ostaje usmjerena prema miru te nastavlja diplomatske aktivnosti s ciljem okončanja rata. "Razjasnit ćemo o čemu se točno radi, jesu li to samo nekoliko sati sigurnosti za paradu u Moskvi ili nešto više", dodao je.

Kijev, kako je istaknuo, zagovara dugoročnije rješenje. "Naš prijedlog je dugoročni prekid vatre, pouzdana i zajamčena sigurnost za ljude te trajni mir. Ukrajina je spremna raditi na tome u bilo kojem dostojanstvenom i učinkovitom formatu", rekao je Zelenski.

"Ako Rusija istinski želi mir, mora odmah prekinuti vatru"

Prema riječima Jurija Ušakova, jednog od ključnih Putinovih savjetnika, upravo je ruski predsjednik inicirao razgovor s Trumpom i iznio prijedlog o primirju na dan 9. svibnja. Trump je kasnije izjavio kako neko vrijeme nije razgovarao s Putinom te se zapitao je li ruski čelnik već javno iznio tu ideju.

Američki predsjednik nakon razgovora je ocijenio da je komunikacija bila vrlo dobra, izrazivši pritom uvjerenje da bi se rješenje sukoba moglo postići relativno brzo. Dodao je i da je i sam predložio kraći prekid vatre.

Na ruski prijedlog reagirao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, i to vrlo oštro. "Zašto ne sada? Zašto čekati do 8. svibnja?", upitao je na društvenoj mreži X.

"Ako Rusija istinski želi mir, mora odmah prekinuti vatru. Ukrajina je spremna podržati potpuni prekid vatre i poziva Rusiju da ga odmah proglasi na 30 dana, a ne samo radi parade", poručio je Sibiha.

Promjene na terenu mogle bi se odraziti i na samu proslavu u Moskvi. Ovogodišnja vojna parada na Crvenom trgu, prema dostupnim informacijama, održat će se bez teške vojne opreme poput tenkova, raketnih sustava i topništva.

Rusko Ministarstvo obrane kao razlog navodi "trenutačnu operativnu situaciju", no analitičari smatraju da iza toga stoje i manjak opreme te sigurnosni rizici. Nakon više od četiri godine intenzivnog ratovanja, Rusija je pretrpjela velike gubitke u oklopnim i topničkim kapacitetima.

Dan pobjede ima posebno mjesto u ruskom političkom narativu

Istodobno, Moskva je i dalje izložena napadima ukrajinskih dronova dugog dometa. Privremeno primirje moglo bi smanjiti rizik od mogućih udara na glavni grad tijekom jednog od najvažnijih političkih događaja za Kremlj.

Putinov prijedlog dolazi u pažljivo odabranom trenutku. Iznošenjem ideje izravno Trumpu, Moskva se pokušava prikazati kao strana spremna na pregovore, ali i dodatno pojačati pritisak na Ukrajinu. U slučaju odbijanja, Kremlj bi Kijev mogao pokušati prikazati kao prepreku miru pred međunarodnom javnošću.

Ruska vojska, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, i dalje trpi velike gubitke, koji su navodno premašili 1,2 milijuna ljudi. Privremeni prekid borbi omogućio bi predah iscrpljenim postrojbama, rotaciju snaga, opskrbu streljivom, popravak opreme i jačanje obrambenih linija.

Dan pobjede ima posebno mjesto u ruskom političkom narativu i ključnu ulogu u Putinovoj retorici. Od početka invazije, Kremlj sve češće rat u Ukrajini povezuje s pobjedom nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu, prikazujući aktualni sukob kao nastavak povijesne borbe.

U nedostatku značajnijih vojnih uspjeha na bojištu, rusko vodstvo nastoji naglasiti Putinovu ulogu globalnog aktera koji izravno pregovara sa Sjedinjenim Državama. Usporedba s prošlogodišnjim obilježavanjem Dana pobjede dodatno pokazuje promjenu.

Naime, 2025. ruski su državni mediji intenzivno promovirali dolazak čak 29 stranih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga i brazilskog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve, kako bi pokazali da međunarodna izolacija Moskve ne uspijeva. Ove godine situacija je znatno drugačija jer Kremlj još nije objavio tko će uopće prisustvovati paradi.

Prethodno primirje prekršeno tisuće puta

Zanimljivo je i da se aktualni prijedlog Moskve razlikuje od njezina ranijeg stava. Krajem ožujka 2026. glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je prijedlog Volodimira Zelenskog za uskrsno primirje, tvrdeći da Rusija želi trajni mir, a ne kratkoročne prekide vatre.

Tada je Peskov naveo kako Kremlj nije zaprimio jasno formuliranu inicijativu, iako je Kijev svoj prijedlog javno iznio i o njemu razgovarao uz posredovanje SAD-a.

Dodatnu sumnju u ruske prijedloge izaziva i činjenica da je ranije proglašeni 32-satni prekid vatre za pravoslavni Uskrs, početkom ovog mjeseca, prekršen tisuće puta, zbog čega promatrači najnovije inicijative dočekuju s velikom dozom nepovjerenja.