Raseljeni Libanonci zajedno skupljaju novac za satelitske snimke — žele vidjeti što je ostalo od njihovih domova

Ali Murad znao je da je njegov rodni grad Aitaroun na jugu Libanona, blizu granice s Izraelom, pod snažnim napadima izraelske vojske. Budući da nitko nije mogao otići tamo i provjeriti obiteljsku kuću, okrenuo se satelitskim snimkama kako bi pokušao doznati što se događa, piše Drop Site News.

Nekada dom za oko 20.000 ljudi, Aitaroun je potpuno ispražnjen zbog izraelske vojske, koja je u posljednjih sedam tjedana ponovno zauzela dijelove južnog Libanona tenkovima i trupama. Murad (39), koji sada živi u Švedskoj, mogao je samo izdaleka promatrati kako njegov rodni grad – u kojem je proveo djetinjstvo – biva okupiran. Na internetu su se počele širiti snimke izraelske vojske koja provodi široko razaranje i sustavno rušenje kuća i civilne infrastrukture. Aitaroun, čije ime potječe iz aramejsko-sirijskog i znači „visoka prebivališta“, nalazi se u okrugu Bint Jbeil, gdje su zabilježeni neki od najtežih napada.

Izraelska vojska nastavila je kampanju rušenja na mjestima poput Aitarouna unatoč primirju proglašenom ranije ovog mjeseca. U prvom tjednu primirja Izrael je počinio gotovo 500 kršenja primirja, prema Nacionalnom vijeću za znanstvena istraživanja Libanona, uključujući 142 slučaja rušenja.

Murad, koji je kuću u Aitarounu naslijedio od svojih djedova i baka, posljednji je put ondje boravio tijekom posjeta Libanonu prošle godine. „To je jednostavna seoska kuća okružena malim vrtom“, rekao je za Drop Site News, „ima veliku emocionalnu vrijednost za mene.“

„To je ono što me povezuje s Libanonom“, dodao je.

No sada nema izgleda za povratak stanovnika u njihove domove. Izraelska vojska prošlog je tjedna objavila kartu s novouspostavljenom „Žutom linijom“, koja se proteže 5 do 10 kilometara unutar libanonskog teritorija uz granicu, gdje su raspoređene njihove snage i gdje će ostati. Na karti je navedeno više od 50 sela na jugu, uključujući Aitaroun, u koja se stanovnicima zabranjuje povratak. Izraelski ministar obrane Israel Katz prošlog je mjeseca izjavio da će „ubrzati uništavanje libanonskih kuća u pograničnim selima… u skladu s modelom Beit Hanouna i Rafaha u Gazi“, misleći na područja potpuno sravnjena sa zemljom.

Jedini način da Murad provjeri svoju kuću bio je nabaviti satelitsku snimku sela i pokušati utvrditi je li još uvijek stoji. Odlučio je kupiti snimku od tvrtke OnGeo Intelligence sa sjedištem u SAD-u, koja uz naknadu pruža satelitske slike. Prvi put im se obratio još tijekom ranije faze rata od 2023. do 2024.

„Odredio sam geografsku lokaciju i platio oko 350 dolara za jednu snimku“, rekao je. Kasnije je zajedno s drugim raseljenim stanovnicima skupio novac i naručio 10 snimki koje pokrivaju cijelo selo. Kada su stigli rezultati, podijelio ih je u WhatsApp grupi s oko 1.200 članova. „Ljudi žele vidjeti svoje kuće, a ovo je danas jedini način“, rekao je.

Snimke su bile poražavajuće.

„Moja kuća je izgorjela u prethodnom ratu, ali je opstala. U ovom ratu potpuno je uništena, ništa nije ostalo“, rekao je, dodajući da su i stare masline nestale bez traga. „Nisam puno ulagao u kuću, ali ona za mene znači miris prošlosti i uspomene na djetinjstvo.“

Na većini ulica na snimkama nije se vidjela nijedna netaknuta zgrada. Razaranje je gotovo potpuno.

„Cijelo selo je nestalo“, rekao je Murad tihim glasom.

Prema Ujedinjenim narodima, više od 1,1 milijun ljudi u Libanonu – oko petine stanovništva – raseljeno je od 2. ožujka, kada je Izrael pojačao napade. Više od 2.300 ljudi je ubijeno. Većina raseljenih dolazi s juga i iz južnih predgrađa Bejruta.

Za mnoge stanovnike koji se ne mogu vratiti, satelitske snimke postale su jedini način provjere stanja njihovih domova. Neki pretražuju javno dostupne slike na internetu, dok drugi, poput Murada, udružuju sredstva kako bi kupili snimke.

OnGeo navodi da ih izdvaja visoka rezolucija snimaka: „Pružamo aktualne satelitske snimke s civilnih satelita u najvišoj dostupnoj rezoluciji“, naveli su, dodajući da slike prikazuju detalje terena s velikom preciznošću.

Iako se takve usluge obično koriste za investicije i odgovor na katastrofe, u Libanonu su postale alat za raseljene ljude.

Tvrtka je zabilježila povećanu potražnju za snimkama Libanona tijekom rata, ali i odbijene narudžbe kada se radi o vojnim ili osjetljivim lokacijama.

Murad je također dobio odbijenice za neke zahtjeve bez dodatnog objašnjenja.

Jedan mladić iz sela Yahmar al-Shaqif rekao je da je i on s prijateljima prikupio novac za tri snimke. „Ne znam hoću li moći ponovno otići tamo“, rekao je, usporedivši čekanje snimki s iščekivanjem rezultata ispita.

Korištenje takvih platformi nosi i rizike za privatnost, upozorava Abed Kataya iz organizacije SMEX. Praćenje IP adrese ili analiza zahtjeva mogla bi predstavljati sigurnosni problem u ratnim uvjetima.

OnGeo tvrdi da ne analizira sadržaj slika niti sudjeluje u političkim aktivnostima, već djeluje isključivo tehnički.

„Naši životi vise o jednoj fotografiji“

Nabih Awada (62), koji je pobjegao iz Aitarouna u Bejrut 2023., prisjetio se kako je proučavao satelitsku snimku sela.

„Tražio sam svaki kutak svog sela. Nisam gledao samo svoju kuću“, rekao je. „S posljednjom snimkom proveo sam četiri sata proučavajući detalje i proživljavajući uspomene.“

„Naši životi vise o jednoj fotografiji“, rekao je, prisjećajući se kako mu je kuća uništena i u ranijim ratovima.

Njegov brat proveo je 20 godina u inozemstvu kako bi izgradio dom za mirovinu u Aitarounu. „Danas gleda slike i plače za uspomenama, djetinjstvom i svime što je izgradio – sve je nestalo pred njegovim očima.“