FOTO / Sjena nad Amerikom: Satelitske snimke otkrile špijunsku bazu na Kubi. Povezana je s Kinom?

Analiza satelitskih snimaka koju su proveli istraživači CSIS-a Matthew Funaiole, Brian Hart, Joseph Bermudez Jr. i Aidan Powers-Riggs pokazuje da je na lokaciji Bejucal, u blizini Havane na sjeverozapadu Kube, dovršena izgradnja kružnog antenskog niza za elektroničko izviđanje. Riječ je o specijaliziranom sustavu za presretanje radijskih komunikacija i precizno određivanje njihova izvora, piše Defence blog.

Sustav se sastoji od 32 antene raspoređene u dva koncentrična kruga – 19 antena nalazi se u vanjskom, a 13 u unutarnjem prstenu. Prema CSIS-u, riječ je o većem i vjerojatno sposobnijem sustavu od bilo kojeg sličnog kubanskog postrojenja koje je organizacija dosad dokumentirala.

Postrojenje vrlo vjerojatno već u funkciji

Izgradnja antenskog polja, tijekom koje je postojeća linearna mreža antena tijekom približno dvije godine pretvorena u kružnu konfiguraciju, sada je završena. Istraživači procjenjuju da je postrojenje vrlo vjerojatno već u funkciji.

Kružni antenski niz (CDAA) radi tako da istodobno mjeri smjer iz kojeg radijski signal dolazi do više antena, omogućujući operaterima precizno određivanje izvora odašiljanja na širokom rasponu frekvencija.

Iako tehnologija nije nova – Sjedinjene Države koristile su slične sustave tijekom Hladnog rata u sklopu programa poput Pushera i Wullenwebera – ona je i danas vrlo važna za nadzor vojnih komunikacija, kretanja brodova i zrakoplova te elektroničkih emisija mornaričkih i zračnih operacija.

Smješten u Bejucalu, novi sustav nalazi se unutar dometa američkih pomorskih aktivnosti na Karibima, zračnih operacija iz baza na jugoistoku SAD-a te pomorskog prometa kroz Meksički zaljev. Sve te aktivnosti posljednjih su mjeseci intenzivirane nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa zapadnu hemisferu postavila među svoje strateške prioritete.

Postrojenje u Bejucalu godinama se u medijima, svjedočenjima pred Kongresom i izjavama američkih dužnosnika povezuje s kineskim obavještajnim aktivnostima. Ipak, CSIS naglašava da nema javno dostupnih dokaza koji bi izravno potvrđivali uključenost Pekinga upravo na toj lokaciji.

U izvješću se navodi da su američki dužnosnici nedavno priznali kako Kina upravlja s tri obavještajna objekta na Kubi, a istraživači smatraju da je Bejucal vjerojatno jedan od njih. Taj zaključak temelji se na obrascu javnih izjava, a ne na deklasificiranim dokumentima.

CSIS ističe da je važno razlikovati ono što potvrđuju satelitske snimke od onoga što ostaje pretpostavka. Snimke potvrđuju dovršetak sofisticiranog sustava za elektroničko prisluškivanje, ali ne i identitet onih koji njime upravljaju.

Na drugoj potencijalnoj lokaciji za CDAA sustav, u El Salaou na istočnoj obali Kube, situacija je trenutačno manje zabrinjavajuća, iako dugoročno može biti jednako značajna.

CSIS je prvi put identificirao lokaciju El Salao 2024. godine, a ažurirane snimke iz svibnja 2026. pokazuju da je gradnja gotovo potpuno stala. Oko središnje kontrolne zgrade, postavljene tijekom početnih radova koji su započeli 2021., još uvijek nema antena.

Vegetacija je ponovno prekrila dijelove područja predviđenog za antenski sustav, što je pouzdan pokazatelj da je gradilište dulje vrijeme bilo neaktivno. Nema ni promjena na okolnim objektima koje bi upućivale na skori početak rada postrojenja.

Ipak, jedna pojedinost sa snimaka iz svibnja 2026. ostavlja prostor za neizvjesnost. Pristupna cesta koja je ranije vodila prema rubnom dijelu lokacije asfaltirana je i preusmjerena prema središtu budućeg antenskog niza.

CSIS smatra da je to neobično jer bi cesta kroz središte aktivnog antenskog sustava ometala njegov rad. Zbog toga istraživači zaključuju da lokacija nije potpuno napuštena, ali njezina konačna namjena – dovršetak izvornog projekta ili prenamjena – ostaje nepoznata.

Strateška važnost El Salaoa proizlazi iz njegova položaja. Smješten na istočnom kraju Kube, dovršeni sustav ondje proširio bi elektroničko izviđanje prema jugoistoku Kariba i nadopunio pokrivenost koju pruža Bejucal na sjeverozapadu.

Zajedničkim radom dvije lokacije kubanske vlasti ili njihovi strani partneri mogli bi precizno određivati izvore radijskih emisija na mnogo širem području koje obuhvaća Srednju Ameriku i zapadni Atlantik. Takva preklapajuća pokrivenost znatno je teža za izbjegavanje nego nadzor s jedne lokacije.

Pritisak na Havanu

Nalazi CSIS-a objavljeni su u trenutku pojačanog američkog pritiska na Havanu. Izvršnom uredbom iz svibnja 2026. Bijela kuća uvela je nove sankcije kubanskoj vladi, navodeći da Kuba ugošćuje „objekte stranih protivnika“ koji prikupljaju osjetljive informacije povezane s američkom nacionalnom sigurnošću.

Istraživači smatraju da bi status lokacija Bejucal i El Salao mogao postati važno pitanje u budućim pregovorima između Washingtona i Havane, dajući cijeloj priči diplomatsku dimenziju koja nadilazi tehničke pojedinosti o izgradnji antena.

Kuba već desetljećima ima važnu ulogu kao obavještajna platforma za američke suparnike. Tijekom Hladnog rata Sovjetski Savez na otoku je održavao postrojenja za elektroničko izviđanje koja su pratila američke vojne komunikacije i svemirske programe.

Objekti koje je CSIS pratio tijekom više godina putem komercijalnih satelitskih snimaka predstavljaju dosad najdetaljniju javno dostupnu dokumentaciju o tome kako se ta tradicija stranih obavještajnih aktivnosti na Kubi razvila u moderno doba, uz novu tehnologiju i, vrlo vjerojatno, nove pokrovitelje.

Mogu li antene u Bejucalu već sada prisluškivati američke ratne brodove u Floridskom tjesnacu ili vojne zrakoplove koji polijeću iz baza na Floridi, satelitske snimke ne mogu potvrditi. No jedno je sigurno – infrastruktura potrebna za takvu vrstu nadzora sada je u potpunosti uspostavljena.